Povodom Susreta predstavnika poslodavaca iz 25 zemalja Europe i središnje Azije koji će se danas i sutra održati u Mlinima kraj Dubrovnika, razgovarali smo s Renate Hornung-Draus, potpredsjednicom Međunarodne konfederacije poslodavaca.
Što je obilježilo poslovanje europskih poslodavaca u ovoj godini, koje biste stvari izdvojili kao najbolje, a što vam je, s druge strane, stvaralo najviše problema?
Od pozitivnih stvari izdvojila bih činjenicu da strukturne reforme provedene u brojnim europskim državama pogođenim ekonomskom krizom počinju davati prve znakove uspjeha: zamjećuje se ekonomski rast i rast stopa zaposlenosti u državama poput Španjolske, Portugala, Irske, a i poslodavci iskazuju veći optimizam negoli je to bio slučaj posljednjih godina. No, geopolitički i globalni izazovi su imali vrlo negativan učinak na europske tvrtke, kao unutar, tako i izvan EU.
Što poduzetništvo Staroga kontinenta očekuje u godini koja je pred nama, koja pitanja predstavljaju najveće izazove?
Uz usporavanje globalne ekonomije i rast rizika od spekulativnih ulaganja, sljedeća će godina biti puna izazova za poslovni sektor. Stoga će tim važnije biti rješavanje političkih sukoba u Europi i u europskom susjedstvu, na miroljubiv način. Poslovnom sektoru je potreban mir i stabilnost kako bi rastao i stvarao nova radna mjesta. Sljedeći izazov je digitalna ekonomija i priprema tvrtki da odgovore na taj izazov, ali i zaštite se od rizika digitalne tehnologije. Upravljanje tranzicijom prema digitalnoj ekonomiji ključni je izazov za europske tvrtke u nadolazećim godinama.
Većina europskih zemalja uspjela se napokon othrvati recesiji. Hrvatska je, nažalost, tek zagazila na taj put. Što biste u tom smislu savjetovali poslodavcima koji posluju na našem tržištu, koji je najpoželjniji model uspona ka održivom oporavku?
Ne postoji jedno rješenje koje bi pristajalo svima. Hrvatska ne bi trebala pokušavati kopirati neki drugi ekonomski model. Naprotiv, trebala bi iskoristiti svoje snažne strane i razviti svoj ekonomski potencijal na osnovi turizma, komercijalnih hub-ova prema drugim državama jugoistočne Europe, poljoprivrede i industrije. Također, trebala bi diversificirati industrijsku proizvodnju kako bi bila manje podložna sektoralnim fluktuacijama. Poslodavci bi se trebali pozabaviti obukom mladih ljudi, kroz dualno strukovno obrazovanje, kako bi se i njima osigurala ekonomska perspektiva te ih se motiviralo na ostanak u Hrvatskoj.
Ostatak vijesti pročitajte na portalu poslovni.hr