Prijava
Traži
Televizija, radio, dnevne novine, internet – danas ne postoji komunikacijski kanal koji političari ne koriste za promociju sebe i svojih ideja, odnosno za plasiranje svojih ključnih poruka. Pritom svaki od njih retorički i jezično radi to na karakterističan način, stilom kojim se njegov politički diskurs razlikuje od političkog diskursa drugih. Uz ostale javno istaknute osobe, političari oblikuju ne samo javno mnijenje, nego i svojim govornim stilom i izričajem odgajaju publiku te utječu na oblikovanje njezina govornog izričaja.
Drugim riječima, jezik svakodnevice počinje zrcaliti neke od retoričkih i stilskih figura i efekata, jezičnih karakteristika, ali i pogrešaka kojima smo svaki dan bombardirani. Ne samo to, politički slogani i fraze, kao ključne političke poruke, što svjesno što nesvjesno, u integralnoj verziji postaju dio svakodnevnoga govora. U tekstu koji slijedi razotkrivamo retoričke i jezične karakteristike četiriju trenutačno medijski najistaknutijih hrvatskih političkih figura.
Stručnjaci za jezik i komunikaciju Iva Bihler i Ivan Ćesić razotkrivaju retoričke i jezične karakteristike trenutačno medijski najistaknutijih hrvatskih političkih figura. Nakon analize javnih nastupa Jadranke Kosor i Zorana Milanovića, nastavljamo sa zastupnikom Hrvatskog Sabora Dragutinom Lesarom.
Dragutin Lesar
Jedan od najaktivnijih i najglasnijih zastupnika u Hrvatskom saboru, ujedno je i jedan od rijetkih političara kojemu još uvijek manje konvencionalni kanali komunikacije, poput društvenih mreža, uvelike služe za osluškivanje narodnog bila i uspostavljanje neposredne komunikacije s publikom.
U tom je smislu Dragutin Lesar razvio specifičan retorički stil prilagođen publici, spontan, iskren, populistički i intelektualno obojen u isto vrijeme.
• Lesaru humor, kao vrlo efektno retoričko sredstvo, služi kako bi omekšao često nimalo duhovitu hrvatsku stvarnost, a parafraze i stilske figure kako bi obojao podosta sumornu hrvatsku svakodnevicu.
Djecu neće pohoditi ni Sveti Nikola ni Djed Mraz, ali će na vrata roditelja pokucati Krampus.
Ovaj rebalans zovem INA rebalans proračuna. Jer su pretumbacije u proračunu od milijardu i pol kuna praktički iznos poreza koji INA duguje državi.
O predloženom rebalansu proračuna: Vuk sit, koze na broju, a Hrvatska u banani.
Odustajanje od pravih proračunskih rezova nije samo krivnja HDZ-a jer su se i Josip Friščić i Đurđa Adlešić i zastupnici nacionalnih manjina pokazali opet kao uspješni sajmišni trgovci.
• Po habitusu sindikalist, Lesar je vječni borac za prava radnika. Tako i na retoričkoj razini ni u jednom trenutku ne gubi iz fokusa običnoga građanina i dobrobit Hrvatske, pritom se koristeći vrlo direktnim i oštrim izričajem.
Novim gospodarskim programom Vlada završava proces liberalizacije i kaže ''zbogom'' socijalnoj državi.
Neposredne demokracije u Hrvatskoj nema, ona je zabranjena. Vlast i vladajuće elite građane nikada nisu ništa pitali, izbjegavaju referendum o svemu, politička elita više ljude ni ne naziva građanima, nego biračima. Oni im trebaju samo jednu nedjelju u četiri godine kada su izbori. Izvan toga oni građane ne vide, ne čuju i ne trebaju!
Da je Hrvatska pravna država, ministar Šuker bi danas pakirao stvari i krenuo put Državnog odvjetništva, a premijerka Kosor bi krenula put Pantovčaka dati ostavku. Od članova iz vladajućih redova puno i nisam očekivao, njihova jedina zadaća je bila da odrežu sve grane koje vode prema Jadranki Kosor. Naravno da tom zadatku nisu dorasli i da ih je Sanader išamar'o kao balavce.
Odlučio sam: sutra sam na Cvjetnom u 18.00. Molim mirno i samo mirno, ponesite svijeće da osvijetlimo put odlaska bagre s Markovog trga.
Jezično gledano, Lesar njeguje kolokvijalan jezični izričaj, dakle svjesno se i ciljano obraća jednim ležernijim, razgovornim jezikom, ne forsirajući nikakvu jezičnu uniformiranost, čime postiže određenu neposrednost i prisnost u svojem izlaganju, no to nipošto ne znači da je njegova nekonvencionalnost jezično nekorektna. Dapače, ako je istina da cilj opravdava sredstvo, Lesar je u svojemu naumu definitivno uspio. Navedeni bi primjer (… krenuo put Državnog odvjetništva, a premijerka Kosor bi krenula put Pantovčaka) pravilno glasio: … krenuo prema Državnom odvjetništvu, a premijerka Kosor krenula bi prema Pantovčaku, no kao što zaključismo cilj opravdava sredstvo. Konstrukciju pak da + prezent ovdje bi bilo uputno zamijeniti infinitivom (… zadaća je bila odrezati sve grane…), ali ni to ne smatramo ozbiljnijim jezičnim propustom. Sastavljeno pisanje negacije ne na sloganu ''NEBU IŠLO !!'', kao i ostavljanje razmaka između riječi i uskličnika moglo bi se okarakterizirati kao ozbiljniji jezični propust. No u okviru njegova kolokvijalnog izričaja ni tome ne bismo pridali takvu težinu.
U sljedećem nastavku: Vesna Pusić
Na radnom mjestu
Poduzetništvo
Magazin
HR karijere
HR Whisperer
Edukacija
Leadership transformacija
