Retoričko-jezične karakteristike hrvatskih političara

Retorika političara: Jadranka Kosor

Televizija, radio, dnevne novine, internet – danas ne postoji komunikacijski kanal koji političari ne koriste za promociju sebe i svojih ideja, odnosno za plasiranje svojih ključnih poruka. Pritom svaki od njih retorički i jezično radi to na karakterističan način, stilom kojim se njegov politički diskurs razlikuje od političkog diskursa drugih. Uz ostale javno istaknute osobe, političari oblikuju ne samo javno mnijenje, nego i svojim govornim stilom i izričajem odgajaju publiku te utječu na oblikovanje njezina govornog izričaja.

Drugim riječima, jezik svakodnevice počinje zrcaliti neke od retoričkih i stilskih figura i efekata, jezičnih karakteristika, ali i pogrešaka kojima smo svaki dan bombardirani. Ne samo to, politički slogani i fraze, kao ključne političke poruke, što svjesno što nesvjesno, u integralnoj verziji postaju dio svakodnevnoga govora.

Stručnjaci za jezik i komunikaciju Iva Bihler i Ivan Ćesić razotkrivaju retoričke i jezične karakteristike trenutačno medijski najistaknutijih hrvatskih političkih figura, a počinjemo s aktualnom premijerkom Jadrankom Kosor.

Jadranka Kosor
Aktualna premijerka Jadranka Kosor u svojim istupima, u svim situacijama, njeguje uljudan stil koji u zadnje vrijeme sve više dobiva i prizvuk dominacije. Uz to, nije zanemariva činjenica da se duži niz godina bavila novinarstvom pa je očito njezino poznavanje pravila struke i medija. Jezično gledano, izričaj je Jadranke Kosor vrlo korektan. Riječ je o osobi koja pomno bira riječi kojima se obraća javnosti i koja svojim obraćanjem ostavlja dojam solidne jezične obrazovanosti. No i njoj se povremeno potkrade pokoja riječ koju jezičari ne smatraju dobrodošlom u hrvatskome jeziku.

• Premijerka Kosor često podilazi publici, odnosno biračkom tijelu, upotrebom emocionalnih argumenata, više nego pravih, posebno aluzijama na komunistički teror.

"Neću dozvoliti da se Hrvatska zacrveni."
U navedenom je primjeru sporna riječ dozvoliti. Hrvatska je inačica glagol dopustiti i svakako joj treba dati prednost.

"Sasvim je neumjesno u taj kontekst stavljati prijedlog da Zakon o pravima hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji postane ustavni zakon. To je prijedlog samih branitelja i obitelji poginulih, nestalih i zatočenih branitelja i njihove djece, te je kao takav na tragu činjenice da su oni najzaslužniji za slobodu u kojoj živimo. Ni meni niti užem niti širem sastavu Vlade neće suditi sud partije!"

• Protiv verbalnih napada i provokacija, osim gore navedenim emocionalnim argumentima, bori se premošćivanjem, odnosno odvlačenjem od fokusa, kao i iskrivljavanjem realnosti fokusiranjem na pozitivno.

"Otrovne strelice koje stižu iz oporbe su ubojito oružje kojim se želi poniziti i obezvrijediti svaki rad Vlade. To je potpuno neshvatljivo i jako štetno. Stvara se dojam kao da oni uopće ne žele da Hrvatska uđe u Europsku Uniju."

"Nama je na prvom mjestu završiti pregovore s EU. Tek nakon toga ćemo brinuti o kampanji."

U navedenom primjeru prvom mjestu preporuka je rednomu broju u dativu ispred imenice koja također započinje slovom m dodati navezak u ili e (prvomu mjestu, prvome mjestu) radi lakšeg izgovaranja. No ovdje nije riječ o ozbiljnijemu jezičnom propustu, budući da je navezak zapravo stilska odrednica i nema utjecaj na pravopisnu niti gramatičku ispravnost. Nadalje, u drugome je markiranom primjeru ispravno reći ''brinuti se'' (tek nakon toga ćemo se brinuti o kampanji).

"Ne možemo na taj način omogućiti građanima da bolje žive. Svakodnevne uvrede i govor mržnje me čine nesretnom jer svima štete. Ostavlja se jako loš dojam, kao da odvlače Hrvatsku od povijesnog cilja ulaska u EU."

"75.000 je nezaposlenih koji bi se po stručnoj spremi mogli zaposliti na mjestu stočara, pastira, samaraša i ratara."

Nakon Swobodinog upozorenja kako postoji mogućnost da će se ratifikacija odužiti i da bi Hrvatska u EU mogla ući kasnije od predviđenog: "To je sjajna vijest. Moram zahvaliti gospodinu Swobodi na odličnom izvješću."

Navedenim primjerom ukazujemo na premijerkino izvrsno vladanje određenim sintagmama u hrvatskome jeziku, posebice jer je riječ o jednomu od općih mjesta gdje se učestalo griješi. Naime, u velikom broju zahvala možemo čuti primjerice ''moram se zahvaliti'', ''zahvaljujem se'' i sl., što zapravo znači ljubazno koga odbiti – kao da je rečeno ''ne, hvala'' ili ''hvala, ne bih''.

Raduje me podatak da je tijekom prošle godine zaposleno oko 20 posto više ljudi nego godinu dana ranije, rekla je Kosor prešutjevši da je puno više onih koji su posao izgubili.

• Doskočice, metafore, parafraze i narodne poslovice omiljene su premijerkine retoričke i stilske figure te retorički efekti, čija je inače funkcija učiniti informativan i sadržajan govor zanimljivijim, viuzalnijim i efektnijim, a time i pamtljivijim.

"Dobro jutro gospodinu Milanoviću, dobro jutro, dobro da se probudio."
"Nije vlada ništa dobacila preko plota."
"Onaj tko drugog vuče po blatu na kraju sâm tamo završi."
"Hrabro sam uzjahala konja."
"U Podravku sam došla kao gazdarica."

• U nedostatku konkretnih podataka, brojeva ili činjenica, premijerka svoj politički izričaj zamjenjuje ključnim porukama, odnosno središnjim mislima, od kojih neke učestalim ponavljanjem postaju floskule.

"Svjetlo na kraju tunela."

• Kao prva hrvatska žena premijer Jadranka Kosor voli naglašavati rodne razlike, čime se identificira sa ženskim dijelom publike.

"Jučer sam bila umorna i ljuta od svega. I onda tako mijeseći pizzu sve izađe. I to vam preporučam."

Sporan je glagol izaći, budući da je u hrvatskom jeziku preporuka rabiti glagol izići. No ni ovo se ne može smatrati ozbiljnijim jezičnim propustom; riječ je o glagolima koje je u hrvatskome jeziku preporučljivo, ali ne i nužno zamijeniti. Glagol pak preporučati nužno je zamijeniti glagolom preporučivati pa umjesto preporučam treba stajati preporučujem.

Zaključak je da premijerka Kosor vrlo solidno vlada pravilima i normama suvremenoga hrvatskog jezika uz tek pokoji, uglavnom sitniji, jezični propust.

U sljedećem nastavku: Zoran Milanović

Iva Bihler & Ivan Ćesić

Iva Bihler konzultantica je za retoriku u tvrtki Ciceron komunikacije. U Ciceronu održava treninge prezentacijskih vještina i seminare o uslužnoj kulturi. Pokrenula je retoričko-komunikacijsku radionicu za mlade, jedinstveni projekt te vrste u Hrvatskoj. U medijima retorički analizira istupe javnih osoba i aktualna događanja. Diplomirala je komparativnu književnost i informatologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Ivan Ćesić obnaša funkciju direktora, glavnoga lektora hrvatskoga jezika te voditelja jezičnog savjetovališta Centra za lekturu i prevoditeljstvo EDITOR PLUS. Od ožujka 2010. godine na službenim stranicama Centra, u okviru rubrike Tema mjeseca, redovito objavljuje stručne tekstove s područja hrvatskoga jezika. Studij hrvatskoga jezika i književnosti završio je 2000. godine na Odsjeku za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Tagovi: Iva Bihler, Ivan Ćesić
Srijeda, 04.05.2011.