Prijava
Traži
Televizija, radio, dnevne novine, internet – danas ne postoji komunikacijski kanal koji političari ne koriste za promociju sebe i svojih ideja, odnosno za plasiranje svojih ključnih poruka. Pritom svaki od njih retorički i jezično radi to na karakterističan način, stilom kojim se njegov politički diskurs razlikuje od političkog diskursa drugih. Uz ostale javno istaknute osobe, političari oblikuju ne samo javno mnijenje, nego i svojim govornim stilom i izričajem odgajaju publiku te utječu na oblikovanje njezina govornog izričaja.
Drugim riječima, jezik svakodnevice počinje zrcaliti neke od retoričkih i stilskih figura i efekata, jezičnih karakteristika, ali i pogrešaka kojima smo svaki dan bombardirani. Ne samo to, politički slogani i fraze, kao ključne političke poruke, što svjesno što nesvjesno, u integralnoj verziji postaju dio svakodnevnoga govora. U tekstu koji slijedi razotkrivamo retoričke i jezične karakteristike četiriju trenutačno medijski najistaknutijih hrvatskih političkih figura.
Stručnjaci za jezik i komunikaciju Iva Bihler i Ivan Ćesić razotkrivaju retoričke i jezične karakteristike trenutačno medijski najistaknutijih hrvatskih političkih figura. Nakon analize javnih nastupa Jadranke Kosor, Zorana Milanovića i Dragutina Lesara nastavljamo sa Vesnom Pusić.
Vesna Pusić
Vesna Pusić, proeuropski orijentirana i obrazovana političarka, njeguje pomalo strog, suhoparan akademski stil koji se manje obraća i odgovara širokoj masi, a više manjem postotku visokoobrazovanog dijela hrvatske populacije. Tako njezinim izričajem dominira struktura te jasno, argumentirano i koncizno iznošenje ideja, bez afektiranja i emocionalnog argumentiranja. Pusić svoje stavove iznosi direktno, bez okolišanja, premošćivanja ili prešućivanja, jasno odvajajući bitno od nebitnog te ogoljeno, odnosno bez retoričkog uljepšavanja te stilskih figura i efekata.
Na izjavu Jadranke Kosor: Hrvatska se već odavno zacrvenjela, ali od srama budući da se bivši HDZ-ov premijer nalazi u zatvoru te se svakodnevno otvaraju korupcijske afere.
Dvije su glavne grupe prosvjeda, jedna organizirana preko Facebooka i druga koju su organizirale braniteljske udruge. Što se tiče prvih, tu se nije pojavio niti jedan program, niti zahtjev, osim onoga za promjenom Vlade. Vladu svakako treba rušiti, no nasilje u tim prosvjedima je nedopustivo. U ovom slučaju je došlo do kombinacije između nezadovoljstva načinom na koji se vodi zemlja, fascinacijom što može društvena mreža i jednokratnom slavom.
Ulazak Hrvatske u Europsku Uniju prilika je za ovu zemlju kakvu još nismo imali. U idućih 57 dana, Hrvatska može pripremiti sve što se od nje traži i završiti pregovore. Želimo li to učiniti 21. lipnja, svi dokumenti moraju biti gotovi mjesec dana ranije, što je potpuno dostižan termin. Vrijeme je za političku i diplomatsku ofenzivu, a odluka o datumu izbora ne smije narušiti jasnoću vizije europske Hrvatske.
Izbori moraju biti prije referenduma, jer kockati se sa sudbinom ove zemlje na taj način zbog nekih dnevno-političkih razloga bilo bi potpuno neodgovorno, dakle, usredotočiti se na završavanje pregovora 21.6., nakon toga izbori, nakon toga potpisivanje pristupnog ugovora, nakon toga referendum.
Jezično gledano, izričaj je Vesne pusić iznimno korektan. Riječ je o osobi neobično bogatog vokabulara, koja se s lakoćom obraća javnosti i koja svojim obraćanjem ostavlja dojam gotovo besprijekorne jezične obrazovanosti. Njoj se vrlo rijetko, ali ponekad ipak potkrade pokoja nekorektna riječ ili sintagma. U gornjim primjerima sporna je sintagma ''zbog nekih razloga'', a preporuka bi ovdje bila reći ''iz nekih razloga''. No puno nas više fascinira pravilna uporaba pridjeva radnog ''zacrvenjeti'', što znači postati crven (Hrvatska se već odavno zacrvenjela, ali od srama budući da se bivši HDZ-ov premijer…), dok ''zacrveniti'' znači učiniti crvenim – što jako malo ljudi zna i razlikuje. Sve u svemu, među našim političarima rijetko jezično korektna i obrazovana osoba.
* * *
Četiri različita političara, četiri različita retorička stila i jezična izričaja kojima plasiraju svoje ključne poruke te formuliraju svoje ideje, stavove i ideologije. Govorimo li kao oni? Ako da, možemo učiti iz nekih njihovih primjera kako i kada (ne) koristiti humor, kako strukturirati i argumentirati misao, kako se prilagoditi publici/slušateljima ili kako i kada (ne) koristiti parafraze, metafore te ostala stilska sredstva i retoričke efekte kako bismo govor učinili zanimljivijim, slikovitijim i bogatijim. No isto tako možemo učiti i na njihovim pogreškama.
Tekst koji ste pročitali baziran je na novijim istupima navedenih političara kao referentnim točkama na kojima smo dijagnosticirali njihov sveukupan retoričko-jezični sukus. Njegova je posebnost to što je riječ o prvoj analizi iz retoričkoga i jezičnog kuta gledišta, koja na konkretnim primjerima pokazuje retoričke i jezične odrednice njihovih izričaja.
Na radnom mjestu
Poduzetništvo
Magazin
HR karijere
HR Whisperer
Edukacija
Leadership transformacija
