Timovi u kompanijama - kako se stvaraju i koje su im prednosti

Unutar poduzeća nerijetko dolazi do kompleksnih, širokih i opsežnih problema odnosno projekata koje pojedinac sam ne može riješiti ili jednostavno, hijerarhija stvara nepoželjnu moć i autoritet koji unose lošu klimu u poduzeće. U takvim slučajevima dolazi do potrebe stvaranja timova. Jedan od temeljnih razloga za stvaranje tima jest stvaranje sinergije, koja po potrebi može biti tehnološka, troškovna, menadžerska ili psihološka.

Projekti, vremenski ograničene aktivnosti s jasnim ciljem i definiranim aktivnostima, podrazumjevaju stvaranje timova. Realizacija aktivnosti povezana je s korištenjem resursa i rizikom pa zahtjeva suradnju različitih stručnjaka. Ovakve privremene organizacijske stvaraju se zbog “dodane vrijednosti” koju mogu proizvesti. Kako se stvara uspješan tim?

Prije svega, prilikom osnivanja tima važno je odrediti područja znanja potrebna za rješavanje problema. Najbolje je da svi članovi budu podjednake razine znanja, jer u suprotnom može doći do podjela unutar tima a time i do raspada.

Homogen i heterogen tim
S obzirom na spektar znanja možemo osnovati homogen tim(uži spektar sličnih znanja) i heterogen tim(širok spektar različitih znanja), ovisno o potrebi. Prvi će se pokazati boljim u brzom djelovanju i jasnim zadaćama, dok je drugi prikladniji za opsežnije, složene i stručno zahtjevne zadaće.

Idealan broj ljudi u timu je 5-7, s tim da je svaki član stručnjak za jedno područje.

Voditelj tima – prvi među jednakima
Od samog osnutka, za uspjeh tima važno je da su svi članovi ravnopravni. Potrebno je stvoriti osjećaj da nitko nije više ili manje važan i da se od svih očekuje jednako.

Postojanje prevelikih autoriteta može omesti komunikaciju i ujednačeno djelovanje unutar tima i tako trajno naštetiti razvoju.

Vođa tima mora znati svaki sukob učiniti produktivnim.

Nekada je voditelj bio prvi na čelu vrste, njega su slijedili svi i on je odlučivao o svim potezima. Današnji voditelji suvremenih timova su među svojim suradnicima prvi među jednakima.

Kao primjer možemo uzeti Intelovog Andrewa Grovea, koji je imao običaj tražiti da se dvojica suradnika, čiji se stavovi oko rješavanja nekog problema razilaze, pred njim posvađaju iznoseći svaki svoje argumente.

Pri tome je tvrdio da nijedan od suradnika nije znao njegovo mišljenje o problemu, jer nije želio da na njih djeluje njegov „autoritet.“ Tako si je mogao bolje predočiti problem, sukob učiniti kreativnim aludiravši na to da je bitno „što“ se kaže, a ne „tko“ kaže.

Osobine članova tima
Prilikom odabira članova tima važno je gledati da posjeduju osobine koje su poželjne za model timskog rada. Tako primjerice osoba koju primate u tim treba biti druželjubiva, otvorena, izravna u nastupu, odgovorna. Također važno je da osoba ima povjerenje u okruženje, da odmjereno donosi odluke i da je sklona novinama i razumnom riziku.

Autoritarni, koristoljubivi, egocentrični i previše dominantni ljudi nisu poželjni za timski rad.