5 zlatnih pravila za traženje posla preko društvenih mreža

OPREZ! Kadrovski stručnjaci upozoravaju da pronalaženje posla preko Facebooka i Linkedina zahtijeva dobru strategiju, kvalitetnu pripremu i istraživanje te socijalnu inteligenciju, ali kompeticija na tržištu rada je tolika da ponekad ni to nije dovoljno.

U vremenima kada je nezaposlenih mnogo više od novootvorenih radnih mjesta svaka metoda traženja posla i više je nego dobrodošla. No klasično slanje životopisa poštom i zvanje telefonom sve više ustupaju mjesto takozvanim internetskim rutama, posebice umrežavanju u socijalno-poslovne mreže poput Facebooka i Linkedina. Ipak, povezivanje preko mreža često se čini mnogo jednostavnijim i nezahtjevnijim nego što to zaista jest.

Kadrovski stručnjaci upozoravaju da takav tip traženja posla zahtijeva dobru strategiju, kvalitetnu pripremu i istraživanje te socijalnu inteligenciju, ali kompeticija na tržištu rada je tolika da ponekad ni to nije dovoljno. Postoji staro zlatno pravilo koje je svakako primjenjivo u ovom slučaju - važno je ne zaboraviti da svi imamo po dva uha i jedna usta te ih treba upotrebljavati u proporciji. Pažljivo promatranje i ocjenjivanje situacije i zbivanja neizostavan je preduvjet za djelovanje.

Nadalje, umrežavanje se nikako ne smije iskorištavati samo za prodaju svojih usluga i samopromociju, već ga treba shvatiti kao "projekt" izgradnje dugotrajnih i produktivnih odnosa. Umrežiti se s nepoznatom osobom samo da bi je se pitalo za određeno radno mjesto, bez prethodnog upoznavanja i komunikacije, agresivno je, nekulturno i kontraproduktivno.

Navodimo pet stvari koje se nikako ne preporučuju u traženju posla preko društveno-poslovnih mreža.

Ne oslanjajte se previše na internet
Istina je da su društvene mreže i e-mail postali nezamjenjivi dio traženja posla, ali još uvijek ne mogu nadmašiti razgovor licem u licem, bilo na formalnom sastanku, bilo na ručku ili kavi. Ne javiti se na telefonski poziv ili obrisati e-mail poštu vrlo je jednostavno, napustiti sastanak već je teže. Uostalom, psiholozi kažu da ljudi mnogo duže i detaljnije pamte živu konverzaciju nego pisanu riječ. No kada ste se već odlučili za internetsku poštu i umrežavanje, važno je ne primjenjivati masovne i generičke e-mailove i poruke. Ne trebate biti stručnjak da zaključite kako im je najčešće mjesto u smeću.

Izbjegavajte nejasnoće
Naučite jasno i nedvosmisleno objasniti svoje karijerne ciljeve i posao koji tražite te se obraćajte samo onima za koje smatrate da vam mogu pomoći u tome. Masovno dijeljenje životopisa i posjetnica slično je masovnim e-mailovima - velika je šansa da će završiti u smeću.

Ne odustajte
Budite umreženi čak i kada niste u potrazi za poslom. Tako će vaša mreža biti spremna i ažurirana kada vam uistinu zatreba. Povremeno podsjetite članove svoje mreže o svojim profesionalnim aspiracijama, dodatnoj obuci i stečenom iskustvu. Suzdržite se od objavljivanja negativnih komentara o trenutačnom poslodavcu i nadređenom. Time ćete samo stvoriti reputaciju nelojalnog zaposlenika, što bi moglo otjerati potencijalne, buduće poslodavce.

Ne budite sebični
Umrežavanje isključivo za vlastite ciljeve jedna je od najčešćih pogrešaka. Budite informirani i upoznati s onime što članovi vaše mreže rade te iskoristite svoja znanja, informacije, vještine i iskustva da im pomognete kada god se ukaže prilika za to. Time ćete pokazati inicijativu i nesebičnost, osobine koje se itekako cijene na tržištu rada.

Ne zaboravite poslovicu – ruka ruku mije. Drugim riječima, što više ljudi zadužite svojim uslugama, više će njih biti spremno i uzvratiti uslugu jednom kada vam zatreba.

Ne zloupotrebljavajte svoju mrežu
Zlostavljanje ljudi u mreži prečestim slanjem ažuriranog životopisa i novosti iz vlastite karijere najbolji je put za listu "ignore". Nadalje, pripazite s referencama i preporukama. Kod preporuka je od njihova broja i sadržaja mnogo važnije od koga dolaze. Ako vas preporučuje netko tko je poznat kao lijen i nekvalitetan radnik, i sami ćete ispasti takvi. No preporuka može dolaziti i od nekoga tko je vrlo kvalitetan i uspješan u poslu koji radi te time izaziva ljubomoru kod svojih kolega, što također može biti mač s dvije oštrice. Iz tvrtki za zapošljavanje upozoravaju na još jednu pomalo neobičnu pojavu, posebice kod mlađe populacije koja traži svoje prvo zaposlenje. Naime, nedavno je istraživanje tvrtke za zapošljavanje Adecco pokazalo da 30 posto novih diplomanata uključuje roditelje u traženje posla, a tri posto njih čak vodi roditelje i na razgovore za posao.

To se događa kad roditelji pretjeraju u pomaganju. Premda uključivanje roditelja u mrežu može biti vrlo korisno, dovođenje na razgovor to nikako nije, poručuju iz Adecca.