'Atraktivne žene ne bi trebale slati svoje fotografije uz životopise'

Istraživanje je pokazalo da atraktivne žene ne bi trebale slati svoje fotografije uz molbe za posao, jer im se tako smanjuju šanse da budu pozvane na razgovor za posao i to zbog ... ljubomore.

Smatra se da atraktivne žene na poslu, i u životu općenito, prolaze lakše. Istraživanja su pokazala da imaju veću šansu za napredovanje u odnosu na ostale žene. Budući da ljudi imaju naviku povezivati s atraktivnim ženama osobine kao što su senzibilnost i uravnoteženost, one također mogu imati prednost pri intervjuima za posao. Jedina loša strana njihova atraktivnog izgleda je u tome što moraju odbijati “grozne” muške kolege, barem se dosada mislilo da je to jedini nedostatak. Istraživanje dvojice Izraelaca pokazuju drugačije, piše The Economist.

Bradley Ruffle i Ze’ev Shtudiner proveli su istraživanje o tome što se događa kada oni koji traže posao uz svoj životopis prilože i sliku, kao što je praksa u Europi i Aziji. Poslali su izmišljene molbe za posao, i to za više od 2500 stvarnih radnih mjesta. Za svaki su posao poslali po dva vrlo slična životopisa, jedan sa slikom, jedan bez. Ispitanici su prethodno bili ocjenjenji prema atraktivnosti.

Rezultati za muškarce su ispali kao što je bilo očekivano. Zgodni muškarci su imali veću šansu da će biti pozvani na intervju ako su poslali i svoju sliku. Ružni muškarci su prolazili bolje ako nisu priložili svoju sliku. Međutim, kod žena je obrnuto. Atraktivne žene, koje su slale i svoju sliku, bile su rjeđe pozivane na intervjue. Kada se radi o direktnom slanju molbi za posao (bez posredstva agencije), atraktivne žene trebaju poslati u prosjeku 11 životopisa prije nego što ih se pozove na razgovor za posao, dok ostale, jednako kvalificirane, moraju poslati 7 životopisa.

Isprava se mislilo da je razlog ovog fenomena ljudska predrasuda da su “plavuše glupe”. Međutim istraživanje je uključivalo i ocjenjivanje fotografija od strane inteligentnih ljudi, te se pokazalo da nije bilo povezanosti između percepcije uma i ljepote.

Dakle, uzrok diskriminacije je morao biti negdje drugdje. Istraživači pretpostavljaju da se radi o tome da u odjelima za ljudske potencijale većinom rade žene, i one odlučuju tko će biti pozvan na intervju. U 93 posto slučajeva, u ovom istraživanju, žene su bile te koje su odlučivale tko će biti pozvan na razgovor za posao.

Zaključak istraživača je neizbježan, i pomalo neukusan: ljubomora je navela žene da diskriminiraju lijepe kandidatkinje za posao.

Trebaju li atraktivne žene uz svoje životopise slati svoje fotografije, na kojima ne izgledaju atraktivno? Bradley Ruffle kaže da ne bi trebale. Smatra da bi trebalo obeshrabriti praksu slanja fotografija te da bi organizacije trebale razmisliti o anonimnom modelu koji se koristi u belgijskom javnom sektoru, gdje životopisi ne uključuju čak ni ime kandidata.