Bez kune ušteđevine nije moguće postati poduzetnik

Inicijalnu ideju treba uobličiti u poslovni plan jer će to biti osobna iskaznica poslovanja.

Imate sjajnu ideju za posao, ali ne možete zatvoriti financijsku konstrukciju jer vam manjka kapitala, a banci razumijevanja za vaš entuzijazam? Problem financiranja nije problem s kojim se susreću samo domaći poduzetnici, beskrajna kucanja od vrata do vrata stvarnost je poduzetnika diljem svijeta. "Zablude treba razbiti na početku. Ni Bill Gates nije u početku otišao u banku i jednostavno dobio kredit. Jednostavno nije moguće postati poduzetnik iz podstanarskog stana bez kune ušteđevine", upozorava predsjednik Udruge malih poduzetnika Petar Lovrić.

Upravo tvrtke najmanje veličinom, koje spadaju u kategoriju mikro i malih, najzdraviji su dio ekonomije. Često se ističe kako su gospodarski temelj društva jer zapošljavaju najveći broj radnika, a zbog veličine i poduzetničkog duha brzo se prilagođavaju okolini i razvijaju nove ideje. Od 80.000 poduzeća njih više od 97 posto spadaju u mikro i male tvrtke, a u njima radi oko dvije trećine zaposlenih koji ostvaruju 40 posto BDP-a. Za one koji posluju najveća zapreka je nelikvidnost koja se pretvorila u nekulturu plaćanja. U potrazi za rješenjem problema financiranja treba razlikovati "start-up" projekte od postojećih tvrtki kojima treba kapital za daljnji razvoj. Unatoč široko raširenom vjerovanju da je ključ dobrog biznisa ideja, jedan od najpoznatijih domaćih investitora Damir Sabol ne slaže se u potpunosti. "Ideje su besplatne, iza njih mora stajati nešto opipljivo, konkretna mogućnost za ulaganje", pojašnjava Sabol, inače osnivač tvrtke Iskon koju je kao uspješan projekt prodao HT-u. Danas je Sabol privatni ulagač i član Hrvatske mreže poslovnih anđela (CRANE) koja okuplja poduzetnike te bivše čelnike uspješnih tvrtki koji financiraju "start-up" projekte visokog rizika, ulazeći u vlasništvo i pružajući pomoć u razvoju i komercijalizaciji projekata. Inicijalnu ideju treba uobličiti u poslovni plan jer će to prema bankarima i ostatku financijskog svijeta biti osobna iskaznica vašeg poslovanja. U poslovnom planu ideja mora biti detaljno razrađena, poslovni koraci isplanirani za idućih nekoliko godina, kao i marketinški pristup. Ključni odgovor koji poslovni plan mora dati jest je li ideja komercijalno isplativa. "Osim ideje poduzetnik mora imati tržište jer proizvod neće biti uspješan bez distribucije. Često se može dogodit da ključ uspjeha nije proizvod, već inovativni poslovni model, primjerice upotreba interneta koja je revolucionalizirala poslovanje", kaže Sabol.

Upozorava, međutim, da je velik problem poduzetnika neznanje, od kreiranja poslovnih planova do razumijevanja tržišta. S dobrim poslovnim planom u džepu poduzetnik mora biti spreman sudjelovati s vlastitom imovinom jer će se i kreditor uključiti tek onda kad vidi da sam poduzetnik vjeruje u projekt za koji je spreman uložiti ušteđevinu ili založiti stan. "Male tvrtke započinju iz obiteljskoga kapitala i imovine koja se može staviti u funkciju prihoda, poput vlastitog prostora za tvrtku, umjesto dizanja kredita. U početku treba biti što fleksibilniji jer je tada i rizik najveći", kaže Petar Lovrić. Početno financiranje može se potražiti na adresi poslovnih anđela, leasing kompanija, državnih garancijskih agencija, fondova rizičnoga kapitala te razvojnih i poslovnih banaka. Poslovni anđeli strogo su selektivni pri odabiru projekata; statistički, od stotinu ponuđenih ulože tek u jedan, a u pravilu najviša investicija doseže do 250.000 eura. Fondovi rizičnoga kapitala spremni su na visokorizična ulaganja u većim iznosima. Zauzvrat traže dvoznamenkaste prinose i brz povrat investicije, a svoje ulaganje štite sudjelovanjem u donošenju odluka i u aktivnom upravljanju. Ti fondovi ulažu u tvrtke koje već posluju, no koje su dosegle maksimum razvoja s postojećim kapitalom. Prednosti ulaska rizičnih fondova u financiranje i vlasništvo su u znanju koja donose, ali i lakšem pristupu novim tržištima. Pomoć u financiranju može se naći i na nekoj od državnih adresa. Ove će godine država kroz plan poticanja malog poduzetništva izdvoji 407,9 milijuna kuna. Kapitalna injekcija moguća je i kroz Poslovno-inovacijski centar Hrvatske (BICRO).

Tagovi: poduzetnici, poduzetništvo, mlada tvrtka, mladi
Srijeda, 06.04.2011. / Ana Blašković, poslovni.hr