Glazbom protiv stresa

Stres može na više načina biti štetan za ljudsko tijelo. Osim što opterećuje i ometa naš um, može oslabiti imunološki sustav. Prisutan je u svim aspektima ljudskog života - na poslu, kod kuće, u školi...

Dobra je vijest da stres možemo kontrolirati i smanjiti njegov učinak. Jedan od najučinkovitijih, a ujedno i najpristupačnijih načina kontrole stresa je upravo glazba.

Glazba i ljudsko tijelo
Glazba ostvaruje jednistvenu povezanost s našim emocijama i zato se koristi kao učinkovito sredstvo za kontrolu razine stresa. Njezin učinak na um i tijelo očituje se u sljedećim promjenama:

Usporava puls
Snižava krvni tlak
Snižava količinu hormona stresa
Produbljuje disanje
Ubrzava poroizvodnju serotonina – hormona sreće
Utječe na moždane valove – glazba sa snažnim ritmom stimulira moždane valove da rezoniraju u skladu s ritmom. Ako se radi o bržem ritmu, jača se koncentracija i povećava budnost; sporiji ritam inducira smirujuće, meditativno stanje.

Glazbena terapija
Glazba se već godinama koristi u terapeutske svrhe, no u posljednje su se vrijeme terapeutski učinci muzike počeli i mjeriti kroz istraživanja. Rezultati su zapanjujući:

Forma i struktura muzike može traumatiziranoj i hendikepiranoj djeci pružiti red i sigurnost. Potiče koordinaciju i komunkaciju i na taj način povećava kvalitetu njihovog života.
Slušanje muzike kroz slušalice u pacijenata prije i nakon operacije smanjuje stres i tjeskobu.
Glazba može umanjiti bolove – kronične i postoperativne.
Slušanje muzike može smanjiti depresiju i povećati osjećaj samopoštovanja u starijih osoba.
Stvaranje muzike sprečava mentalnu premorenost i pomaže pri poboljšanju raspoloženja kod studenata medicine.
Glazbena terapija znatno smanjuje emotivnu bol te povećava kvalitetu života kod odraslih pacijenata koji boluju od raka.

Mozart efekt
Slušanje glazbe može pomoći pri unapređenju vještina učenja i pamćenja. Ova je pojava poznata kao „Mozart efekt“. Znanstvenici na Kalifornijskom Sveučilištu proveli su eksperiment čiji su rezultati pokazali da su subjekti, koji su prije rješavanja testa slušali snimku Mozarta, postigli bolje rezultate nego oni koji su slušali relaksacijske snimke, ili nisu slušali ništa. Razlog tome može biti činjenica da procesiranje muzike u mozgu koristi iste prijenosne kanale kao i pamćenje.

Ritam života
Glazba pomaže identificirati i izraziti osjećaje povezane sa stresom. Stoga mnogi stručnjaci predlažu teoriju prema kojoj na nas utječe ritam glazbe. On nas asocira na majčine otkucaje srca koje smo slušali u maternici, te povezuje ritam muzike sa sigurnim, smirujućim i zaštićenim okružjem koje nas je okruživalo u maternici.

Odaberite glazbu koja Vam odgovara
Daljnja istraživanja utjecaja glazbe na čovjekovu psihu pružila su iznenađujuće rezultate:

Mnoge tzv. snimke za meditaciju i opuštanje uzrokuju nepovoljne EEG uzorke, koji se pojavljuju i pri slušanju hard rock ili heavy metal glazbe.
Suprotno tome, mnoge keltske i indijanske melodije te melodije s glasnim bubnjevima ili flautom imaju izrazito smirujuć učinak na ljudski mozak.

Najvažniji je rezultat ipak sljedeći – bilo koja glazba izvedena uživo, može biti i malo glasnija, čak i disonantna, ipak pokazuje pozitivne učinke. Pri odgovarajućim zvukovima javlja se začuđujuća sinkronizacija lijeve i desne polutke mozga.

Lakši san i bolja produktivnost
Smirujuća glazba prije spavanja pomoći će Vam da se opustite i zaspite. Uz njenu pomoć umirit ćete bilo, usporiti disanje i mirnije utonuti u san. Slušajte muziku dok radite – pozadinska glazba tijekom radnog vremena smanjuje stres. Sviranje i skladanje muzike također ima blagotvoran učinak na ljudsku psihu i preporuča se kao jedan od alata za opuštanje i otklanjanje stresa.

Nekoliko savjeta za maksimalizaciju učinka muzike
Ono što je veoma važno jest, da ne odgovara svima ista vrsta muzike, niti na svakoga ista glazba ima isti učinak. Stoga odaberite onu glazbu koja najviše odgovara Vama.

Kako biste otklonili stres, priuštite si 20-minutnu „zvučnu kupku“. Pustite opuštajuću muziku, legnite u udoban položaj na ležaj ili pod kraj zvučnika. Za intenzivnije iskustvo možete koristiti slušalice ako biste usmjerili pažnju i izbjegli ometanje.
Odaberite glazbu sporog ritma – sporijeg nego prirodni srčani ritam (oko 72 otkucaja u minuti). Mnogim ljudima koristi glazba u kojoj se ponavljaju glazbeni elementi.
Dopustite da Vas glazba preplavi i „ispere“ stres proteklog dana. Koncentrirajte se na disanje, pustite da se ono produbi, uspori i postane pravilno. Obratite pažnju na tišinu među notama u glazbi – to će Vas spriječiti da analizirate glazbu te dodatno upotpuniti opuštanje.
Ukoliko Vam je nakon radnog dana potrebna stimulacija, izaberite muziku bržeg ritma.
Kada ništa drugo ne pomaže, odaberite glazbu koja Vam je poznata, bliska – omiljenu pjesmu iz djetinjstva ili stari hit. Ono što je poznato može dovesti do osjećaja mira.
Prošećite slušajući Vašu omiljenu muziku na prijenosnom playeru. Udišite i izdišite u skladu s glazbom. Neka Vas glazba ponese. Ovo je izvrstan način za otklanjanje stresa, kombinirajući vježbu, vizualizaciju i muziku.