Piramidalne šeme su ponekad bezopasne, a ponekad uništavaju živote

I igre na Facebooku su metoda manipulacije ljudima...

Kratka povijest 'piramidalne šeme'

Psiholozi su davno objasnili da su ljudi bića podložna manipulaciji, a uvijek će se naći neko ko će to pokušati iskoristiti.

Piramidalna prevara se naziva i Ponzijeva šema, po Charlesu A. Ponziju, čovjeku koju je nakon Prvog svjetskog rata iskoristio kaos u europskom monetarnom sistemu, kada su europske valute imale minimalnu vrijednost u odnosu na dolar. Ponzi je došao na ideju da njegovi agenti širom Europe mijenjaju dolare prikupljene od "investitora" u evropske valute, a zatim kupuju međunarodne poštanske kupone, koje bi u SAD-u opet mijenjali u dolare. Svojoj operaciji je dao zvučno ime Securities Exchange Co. i u kratkom vremenu uspio prevariti čak 40.000 osoba, koje su nakon toga, hvaleći se zaradama, izazvale pravu masovnu histeriju jer je ogroman broj ljudi poželio uložiti novac i obogatiti se "preko noći". Sve je trajalo dok se nisu umiješale vlasti, koje su tvrdile da jednostavno nije bilo toliko poštanskih kupona u optjecaju, da je sve prevara i da se novac vrti ukrug, pa je Ponzi završio u zatvoru, a zatim je deportiran iz SAD-a u Italiju i na kraju umro u potpunoj bijedi u Brazilu.

Njegov "sistem" su mnogi iskoristili tokom narednih desetljeća, a Ponzijeve šeme su bile veoma "popularne" i u bivšim komunističkim zemljama. Među najvećim takvim prevarama smatra se ona koja se dogodila u Albaniji, kada je više od 95% stanovništva bilo dio neke piramidalne prevare, zbog koje su izgubili kompletne ušteđevine, a zemlja se našla na ivici građanskog rata. Na prostorima bivše Jugoslavije, mnogi su oštećeni u čuvenim slučajevima Jugoscandic i Dafiment.

Ipak, zbog količine novca, ono što je učinio bivši američki investitor i broker Bernard Madoff nazvano je prevarom stoljeća. On je svoju piramidu gradio desetljećima, a procjenjuje se da je zaradio nevjerovatnih 65 milijardi dolara. Madoff je konstruirao briljantni model lažnog računovodstva, u koji je unosio prave i lažne iznose. Također, pažljivo je birao svoje klijente - velike fondove, banke i kompanije, kao i bogate pojedince (među Madoffovim žrtvama su bili i režiser Steven Spielberg, Liliane Bettencourt, vlasnica kompanije L'Oreal, i nobelovac Elie Wiesel). Iako se godinama sumnjalo u zakonitost onoga što radi, vlasti ništa nisu mogle dokazati, sve dok Madoffa nisu prijavili vlastiti sinovi koje je, također, prevario, pa im priznao da je bankrotirao. 2008. godine je osuđen na maksimalnu kaznu od 150 godina zatvora, a tokom suđenja su pokrenute burne rasprave o tome da li treba osuditi Madoffa ili sistem koji mu je omogućio da raspolaže tolikim količinama tuđeg novca.

Moderna, internetska verzija Ponzijevih šema danas se naziva po Daveu Rhodesu, studentu koji je još 1980-ih došao na "genijalnu" ideju da ljudima šalje email nazvan "Make.Money.Fast". Njegova ideja je bila veoma jednostavna: umjesto neke lažne kompanije, u njegovoj šemi se radilo o slanju novca. Novac (obično oko 5-10 dolara) slao se prvoj osobi na listi, koja bi zatim ispala s liste. Rhodes bi dodao svoje ime na posljednje mjesto, pa bi se takva poruka slala drugima, koji bi učinili isto. U poruci se nalazila i Rhodesova dirljiva priča da je zbog dugova ostao bez posla i automobila, i da su mu ostali samo kompjuter i modem, kao i "ispovijesti" onih koji su se na ovaj način obogatili. Ono na što Rhodes nije računao jeste da će doslovno milioni ljudi vidjeti njegovu poruku, pa će time porasti i broj onih koji bi ga mogli prijaviti, što se i desilo.

Sličan prethodnim je i koncept po imenu Multi Level Marketing, u kojem se, prema piramidalnom principu, prodaju određeni artikli, a ponekad i "ideje", a posljednjim osobama u lancu ostaje gomila artikala koji su plaćeni, ali nisu prodati.

Najbezopasnija (barem financijski) verzija Ponzijevih šema su lanci sreće, od kojih je najstariji zabilježen još u 19. stoljeću. Desetljećima su se takva pisma, u kojima se tvrdilo da ćete, ako ih ne pošaljete dalje, izgubiti sve što imate, razboljeti se ili čak umrijeti, slala poštom, a razvoj interneta je omogućio još jednostavnije slanje, zbog čega ne postoji korisnik interneta koji u svom inboxu barem jednom nije našao ovakvo pismo.

Isto tako, redovno se susrećemo sa e-mailovima u kojima se upozorava na neki novi virus koji će nam uništiti kompjuter, obećavaju besplatna putovanja ili mobiteli, traži pomoć za bolesnu djecu i slično. Malo je ljudi koji nasjednu na ove prevare, a njihova najveća šteta je obično to što na njihovo čitanje gubimo vrijeme.

Psiholozi su davno objasnili da su ljudi bića podložna manipulaciji, a uvijek će se naći neko ko će to pokušati iskoristiti. Piramidalne šeme zbog toga nikada neće nestati, samo se na različite načine razvijati. Najnoviji dokaz za ovu tvrdnju su Facebook i igre koje funkcioniraju upravo po ovom principu - u njima ne možete napredovati ako ne uključite dovoljno prijatelja, a igraju ih milioni ljudi širom svijeta.