Prijava
Traži
Gotovo svaki menadžer smatra da su najkreativniji odjeli marketinga, istraživanja i razvoja te promocije. Računovodstvo pak slovi kao najmanje kreativno. Među menadžerima vlada uvjerenje da su samo određeni pojedinci kreativni. No...
Menadžeri su ti koji bi trebali poticati generiranje novih i korisnih ideja.Oni ne bi trebali selektirati kreativnost, već poticati generiranje novih i korisnih ideja među svim svojim zaposlenicima, uključujući i financijaše. U posljednjih dvadesetak godina uvedene su temeljite i iznimno etične inovacije u financijsko računovodstvo, poput troškovne metode, koja trošak proizvoda temelji na troškovima svih aktivnosti potrebnih za izradu tog proizvoda.
Rezultati gotovo svih istraživanja ovog područja pokazuju da je svaki pojedinac normalne inteligencije sposoban za određen stupanj poslovne kreativnosti. Kreativnost ovisi o mnogo faktora: iskustvu, uključujući znanje i vještine, talentu, sposobnosti razmišljanja na drugačiji način i zadržavanju duha kreativnosti tijekom 'sušnih' razdoblja.
Unutrašnja motivacija ljudi kojima sam rad pruža satisfakciju također je bitna. Većina ne može ostvariti svoj kreativni potencijal djelomice zbog toga što njihova radna okolina koči intrinzičnu motivaciju.
Novac kao motivacija
Eksperimentalno istraživanje o kreativnosti potvrđuje da nije sve u novcu. Na pitanje o nagradi kao dnevnoj motivaciji većina zaposlenika odgovorila je da o plaći ne razmišlja na dnevnoj osnovi. Nekolicina onih koji su puno vremena provodili razmišljajući o bonusima pokazali su vrlo malo kreativnosti.
Koncept bonusa i plaćanja po učinku može postati problem ako se među zaposlenima stvori uvjerenje da će svaki njihov potez utjecati na njihovu naknadu za rad. U takvim situacijama javlja se averzija prema riziku. Naravno, u poduzeću treba vladati osjećaj adekvatne i pravedne nagrade za izvršeni rad.
Istraživanje pokazuje da ljudi više cijene radnu okolinu u kojoj se kreativnost potiče, prepoznaje i nagrađuje, gdje imaju priliku duboko se angažirati na svom poslu i napredovati. U takvoj okolini su i najkreativniji. Menadžeri bi trebali projekte raspoređivati ne samo na temelju nečijeg iskustva već i prema interesima zaposlenika. Ako nema izazova u obavljanju posla, nastupa dosada, a ako je zalogaj prevelik, javlja se frustracija.
Pritisak vremenskog ograničenja
Prema rezultatima spomenutog istraživanja, dominiralo je mišljenje da rad strogo određen rokom završetka izvedbe potiče kreativnost.
Unutrašnja motivacija ljudi kojima sam rad pruža satisfakciju vrlo je bitna.
Međutim, empirijskim putem dokazano je upravo suprotno - ljudi su najmanje nekreativni kad sat otkucava. Čak je ustanovljeno da je zbog velikog pritiska kreativnost opala ne samo tog dana, već i dva sljedeća dana.
Velik pritisak inhibira kreativnost jer se zbog ograničenog vremena zaposleni ne mogu u potpunosti posvetiti problemu. Kreativnost zahtijeva period inkubacije, ljudi trebaju vremena da se utope u problemu i da se stvore mjehurići ideja.
U biti, problem nije u zadanom roku već u dekoncentraciji. Ljudi mogu biti kreativni samo ako se mogu usredotočiti na zadatak. U mnogim organizacijama zaposleni ne razumiju razloge hitnosti, osim činjenice da netko želi danas to imati na svom stolu.
Sretni ljudi su kreativniji
Uvriježeno je mišljenje da strah i tuga potiču kreativnost. Čak i neka psihološka literatura sugerira da je stupanj depresije veći kod kreativnih pisaca i umjetnika - depresivni geniji su nevjerojatno originalni u svojim filozofijama.
No istraživanje to nije dokazalo. Ispitani su različiti stupnjevi straha, tjeskobe, tuge, bijesa, radosti i ljubavi i utvrđena je pozitivna korelacija kreativnosti s osjećajima radosti i ljubavi, a negativna s osjećajima straha, bijesa i tjeskobe.
Rezultati su pokazali da su ljudi najsretniji kad smisle neku kreativnu ideju, no vjerojatnost pojave te ideje je veća ako su bili sretni prethodni dan. Kad su uzbuđeni zbog svog posla, veće su šanse da će doživjeti kognitivnu spoznaju koja će se inkubirati preko noći i sljedeći dan javiti se u obliku kreativne ideje. Trenutak sreće u jednom danu često pretkazuje kreativnost u sljedećem.
Natjecanje i kreativnost
U financijskim djelatnostima i djelatnostima visoke tehnologije smatra se da unutarnje natjecanje unapređuje kreativnost. Istraživanja dokazuju da nema kreativnosti kad se članovi ekipe natječu umjesto da surađuju.
Nema kreativnosti kad se članovi ekipe natječu umjesto da surađuju.Najkreativniji timovi su oni u kojima vlada međusobno povjerenje i gdje se razmjenjuju i raspravljaju ideje. U natjecateljskoj okolini informacije ne cirkuliraju slobodno. A to nije pozitivno jer nitko u organizaciji nema sve informacije potrebne da se složi slagalica.
Otpuštanje inhibira kreativnost
Jedino odjel za odnose s javnošću smatra da smanjivanje broja zaposlenih i restrukturiranje potiče kreativnost, međutim upravo je suprotno. Proučavanjem 6000 djelatnika u poduzeću elektroničke branše tijekom 18 mjeseci procesa smanjivanja zaposlenih za 25 posto utvrđeno je da su svi stimulansi kreativnosti znatno opali.
Faza iščekivanja bila je gora nego samo otpuštanje - strah od nepoznatog kočio je aktivnost na poslu. Najveći problem ukazivala je činjenica da je i pet mjeseci nakon restrukturiranja kreativnost još uvijek bila niska. Komunikacija i suradnja znatno su se smanjile, kao i osjećaj slobode i autonomije. Trebalo je uložiti puno truda i vremena za stabilizaciju radne okoline i stvaranje plodnog tla za ideje.
Koncept pametnog menadžmenta smatra da na pojavu kreativnosti pozitivno utječu zadovoljstvo na poslu te prepoznati i nagrađeni rezultati obavljenog zadatka. Čak i u teškim vremenima!
Na radnom mjestu
Poduzetništvo
Magazin
HR karijere
HR Whisperer
Edukacija
Leadership transformacija
