Na Svjetski dan zdravlja, 7. travnja, učinite bar jednu stvar za dobrobit organizma

Kako promijenili nezdrave životne navike?

Zdravlje je čovjekovo najveće bogatstvo. No, postavlja se pitanje koliko se brinemo o njemu. Što ste danas učinili za svoje zdravlje? Donosimo nekoliko korisnih savjeta koji će vam pomoći da se osjećate zdravije, a time i sretnije.

Današnji užurbani način života ostavlja najviše posljedica na zdravlje, bilo u fizičkom ili mentalnom smislu. Gotovo je nemoguće utjecati na stresnu i ubrzanu svakodnevicu, ali je moguće promijeniti navike u ponašanju. Iako bi trebali uživati u proljetnim danima, mnogi se u to vrijeme žale na povećani umor, nezadovoljstvo, pad koncentracije. Takozvani proljetni umor je stanje organizmima koji se bori s nedostatkom vitamina C, vitaminima B kompleksa, vitaminom E i omega 3 masnim kiselinama. Nadomjestite ih hranom ili prirodnim dodacima prehrani, kako bi se čim prije vratili u formu.

'Agresori' na zdravlje
Na zdravlje utječe i nezdrava prehrana, tzv. fast food, obroci u 'hodu', sendviči i svi oblici brze prehrane i previše prerađene gotove hrane te manjak dijetetskih vlakana iz voća, povrća i integralnih žitarica. Sjedilački način život i stres, dva gotovo danas neizbježna stanja, uvelike utječu na zdrav život. Zatim, zagađen okoliš te izvjesni lijekovi, kao i nedostatak pravilnog i kvalitetnog odmora. Sve su to poznati 'agresori' na zdravstveno stanje. S vježbanjem se rješavate stresa i napetosti te pridonosite reguliranju tjelesne težine. A redovno vježbanje utječe na dobrobit srca i kardiovaskularni sistem. Izaberite neki od prijedloga za fizičku aktivnost: trčanje, brzo hodanje, aerobno vježbanje u dvorani, plivanje, pilates, trbušni ples. zumba fitness, aerobic, vježbe izdržljivosti i vježbe snage. Preporučuje se da nakon svakih 30 minuta vježbanja popijte dvije čaše vode kako biste nadoknadili izgubljenu tekućinu, jer voda omogućava organizmu da preradi hranjive tvari, održi normalnu cirkulaciju i održava pravilnu ravnotežu tekućina.

Nezaobilazni stres
Stres se u literaturi dijeli na akutni i kronični, a uzrokuje akutnu i kroničnu stresnu reakciju. "Kronični stresni podražaj ona je količina stresa u svakodnevici koja uzrokuje štetne učinke po zdravlje. Kronični stres kumulira se kroz situacije kada je podražaj iz oko-line, koji uzrokuje stresnu reakciju organizma, stalno prisutan pa se tijelo ne uspijeva vratiti u 'predstresno' stanje. Upravo se ova vrsta stresa susreće pri konfliktnim odnosima S okolinom, prenatrpanim dnevnim rasporedima te u svim stresnim zanimanjima", objašnjava dr. se. Marija Bubaš, dr. med., specijalistica medicine rada i sporta Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu. Bubaš navodi kako su brojna istraživanja ovog rastućeg problema dovela do zaključka da kod radnika, koji su izloženi visokim psihofizičkim zahtjevima radnog mjesta uz slab utjecaj na odlučivanje kod izvođenja zadataka, postoji izuzetno visok rizik od nastanka emocionalne iscrpljenosti, tzv. 'burnout' sindrom. Poznato je da radnici izloženi visokoj razini stresa češće obole od obične prehlade, češće su privremeno nesposobni za bolje je izbjegavajte ljude i situacije koje vas uznemiruju ili promijenite reakciju na stresne situacije, meditacijom ili tehnikama disanja.

Osvijestite se
Na Svjetski dan zdravlja, 7. travnja, učinite bar jednu stvar za dobrobit organizma, kao npr. preventivni pregled, mjerenje krvnog tlaka, razine šećera u krvi te indeksa tjelesne mase ili se posavjetujte s liječnicima, nutricionistima, kineziolozima o zdravom načinu života. Svjesni smo kako je za dobro zdravlje, dobar osjećaj i uspjeh, potrebno stalno održavanje zdravih životnih navika. Ali na koji način? "Uvjet za osobno održivo življenje je ponašati se prema zdravlju po načelima holističkog pristupa. To na osobnom nivou znači: biti jedinstven, u balansu uma i tijela, biti fleksibilan, biti umjeren te stvarati cjeloživotno partnerstvo i sinergije. Uvjet za održivo življenje je učiti i mijenjati se da bi se uspješno nosili s prekomjernim stresom i postizali maksimum u osobnom i poslovnom području", savjetuje Jelica Popić, dr. med., ravnateljica Učilišta Lovran i wellness konsultant. I sjetite se poslovice koja kaže kako zdrav čovjek ima tisuću želja, a bolestan samo jednu.

Promijenite životne navike ili usvojite one pozitivne. Postanite bolje organizirani, uredite i organizirajte sve oko sebe. Ono što ne trebate, ne volite ili ne koristite - odbacite, od svojih misli, od odjeće u ormaru do dokumenata na vlastitom računalu.

10 savjeta za zdraviji i sretniji život:
1. Organizam iznenadite uravnoteženom i zdravom prehranom s bogatim hranjivim tvarima!
2. Slobodno vrijeme posvetite fizičkim aktivnostima - potrebno je samo 30 minuta dnevno!
3. Vratite izgubljenu tekućinu organizmu - pijte svakodnevno 6 do 8 čaša vode!
4. Započnite dan doručkom!
5. Protiv depresivnog raspoloženja, uzmite banane i orašaste plodove!
6. Odmorite se! Spavajte barem sedam do osam sati!
7. Izbjegavati kofeinske napitke, gazirana, slatka pića, alkohol i cigarete!
8. Ne zaboravite na redovite sistematske preglede, barem jednom godišnje!
9. Provodite dnevno najmanje tri do pet minuta vremena sami sa sobom - meditirajte!
10. Usporite!