Stres na poslu, ako je konstantan, može izazvati niz negativnih posljedica na psihofizičko zdravlje čovjeka. Konkretnije, stres na poslu povezuje se s nizom negativnih fizičkih i mentalnih zdravstvenih posljedica, poput kardiovaskularnih bolesti, nesanice, depresije i anksioznosti.
Predmet je to brojnih istraživanja, poglavito u posljednjih dvadeset godina, kada je stres na poslu, neovisno o tome o kojoj je industriji riječ, znatno izraženiji.
Posljedica je to vremena u kojemu živimo, odnosno brzine tempa života, ali i konstantnim povećanjem obujma posla sa stalnim pritiscima.
Stres na poslu: Tabu tema?
Japanska je vlada, primjerice, pozvala sve poslodavce da provedu četiri pristupa sveobuhvatnoj zdravstvenoj skrbi za tijelo i um u upravljanju stresom na radnom mjestu: fokusiranje na zaposlenike, korištenje linije za pomoć, angažiranje zdravstvenih radnika unutar tvrtke te upućivanje na medicinske resurse izvan tvrtke.
Daleko je Japan od nas, pomislit će netko i neće puno pogriješiti. No, iako se i kod nas sve više govori o zaštiti mentalnog zdravlja zaposlenika, ova je tema u brojnim tvrtkama posljednja na listi prioriteta.
Stres na poslu je ponekad koristan
Valja istaknuti da se svi možemo suočiti s pritiscima na poslu, bez obzira na dob, iskustvo ili radno mjesto. Ponekad nas taj pritisak može motivirati i učiniti nas produktivnijima - ranije ćemo završiti zadatke i slično.
Međutim, previše pritiska može postati stresno i utjecati na našu sreću i kvalitetu života, paralelno utječući na naše mentalno i fizičko zdravlje.
Postoje različite tehnike koje možete isprobati kako biste upravljali stresom na poslu, no ako ga doživljavate već neko vrijeme i ako utječe na vaš svakodnevni život ili uzrokuje nelagodu, trebali biste možda razmisliti o traženju dodatne podrške. U nastavku doznajte kako si pomoći.
Posljedice stresa
Naime, biti konstantno pod stresom nikako nije dobro. Stres uvelike iscrpljuje resurse tijela i uma, a njegovo nakupljanje bez adekvatnog upravljanja može prouzročiti čitav niz zdravstvenih i emocionalnih problema.
Prije svega, kako je ranije rečeno, konstantan stres na poslu može uzrokovati kardiovaskularne bolesti, probleme s probavom, kronični umor te nesanicu. Osim toga, stalan stres iscrpljuje imunološki sustav.
Glede mentalnog zdravlja, kontinuirani stres izaziva depresiju, anksioznost pa čak i sindrom sagorijevanja ili poznatije - burnout.
Smanjenje produktivnosti i koncentracije
Osim navedenog, dugotrajni stres može negativno utjecati na koncentraciju, kao i na sposobnost donošenja odluka na poslu. Može se negativno odraziti i na kreativno razmišljanje, a posljedično i na smanjenu produktivnost - ne samo na poslu, već i u privatnom životu.
Upravo zbog toga valja znati reagirati na vrijeme. Ovo su simptomi koji pokazuju da ste pod prevelikim stresom na poslu:
-
gubitak volje
-
manjak samopouzdanja
-
intenzivne emocionalne reakcije – primjerice pretjerana osjetljivost ili čak agresivnost
-
promjene u obrascima razmišljanja: brzopletost u donošenju odluka, percepcija pozitivnog u negativno, uvećavanje problema, preuzimanje odgovornosti za negativne ishode i slično
-
izbjegavanje određenih zadataka
-
rad u slobodno vrijeme, prekovremeno ostajanje na poslu
-
od same pomisli na posao osjećate mučninu
Savjeti za upravljanje stresom na poslu
Kako biste smanjili konstantan osjećaj preplavljenosti i stresa na poslu donosimo savjete koji mogu pomoći za reduciranje istog. Pritom ističemo da se radi o savjetima koji potpisuju renomirani stručnjaci.
Razgovarajte s bliskim ljudima - kolegama, prijateljima te članovima obitelji. Socijalna je povezanost izuzetno važna poglavito kada imamo određeni problem koji nastojimo sami riješiti. Često samo riječ ohrabrenja ili podrške može učiniti da se osjećamo bolje.
Osim toga, pozitivno razmišljanje može pomoći u olakšavanju stresa, stoga odvojite vrijeme da razmislite o dobrim stvarima u svom životu. Svaki dan nabrojite barem tri stvari na kojima ste zahvalni, koliko god male bile. Inače, osjećaj zahvalnosti je emocija koju je prilično lako samoizazvati, a učinak je odličan.
Kako smanjiti stres?
Podijelite zadatke na praktične korake po dijelovima radnog vremena. Ujutro, primjerice, riješite najlakše zadatke, vrijeme iza ručka ostavite za teže zadatke ili obrnuto.
Od pomoći je i planiranje unaprijed. Ako vam se bliži sastanak koji vam izaziva stres - pripremite se na vrijeme. Zapišite što vas sve brine te jasno postavite najgori i najbolji mogući ishod.
Osim toga, pažljivo odaberite na što ćete usmjeriti svoju energiju, a odgovor na to ćete pronaći ako uvijek budete imali na umu ključne ciljeve koji su važni za vaš poslovni uspjeh.
Pokrenite tijelo i um
Dakako valja napomenuti i da redovita fizička aktivnost pomaže u borbi protiv stresa. No, ako niste ljubitelji teretana ili drugih sportskih aktivnosti - prošećite, važno je samo da aktivirate tijelo. Od pomoći su i vježbe disanja te meditacija.
No, ako vam niti jedna od ovih metoda ne pomaže, ako se i dalje sustavno osjećate preplavljeno, iscrpljeno i tužno - stavite sebe na prvo mjesto. Ne možemo vam savjetovati da date otkaz (znamo u kojoj ekonomiji živimo), ali vam možemo savjetovati da potražite pomoć i savjet stručnjaka.
Ovdje možete potražiti pomoć:
Centar za razvoj osobnih kompetencija i zaštitu ljudskih prava – Savjetovalište “Na krilima struke” - radnim danom od 9:00 do 20:00 sati - 091 160 5787
Psihološki centar Tesa - besplatno savjetovanje 01 48 28 888 svakog radnog dana od 10 – 22h
Služba za mentalno zdravlje zagrebačkog Nastavnog zavoda za javno zdravstvo ”Dr. Andrija Štampar” - od ponedjeljka do petka, od 8-22h na brojeve telefona: 01/ 2991 356; 01/ 4696 376; 01/ 4696 107; 01/ 4696 297;01/ 6468 334;01/ 6468 335; 01/ 6468 337
Centar za krizna stanja i prevenciju suicida KBZ Rebro - za punoljetne osobe svakog dana, 0-24h - 01/2376 470
Ako osjećate prevelik stres na poslu - znajte da niste sami i da ne mora nužno biti tako, postoji rješenje.
Izvor fotografija: Canva, Pexels