Prijava
Traži
Većina poduzeća, i u Hrvatskoj i u svijetu, uviđa da su ljudi najbolji resurs koji posjeduju. Bez obzira na to, čest je slučaj da pretpostavljeni pri svakodnevnom obavljanju posla gleda koliko je posla obavljeno, a manje se bavi osobom. Najčešće upravo ta mala razlika odvaja uspješna poduzeća od onih koja preživljavaju ili se nalaze u zlatnoj sredini.
Kanali neformalne komunikacije
Gotovo u pravilu, poduzeća koja se u knjigama navode kao uzori drugima, a na godišnjim ljestvicama uspješnosti u poslovnim časopisima zauzimaju mjesta na vrhu ili pri vrhu, temelj za svoje rezultate stvaraju posebnim odnosima u poduzeću, putem kojih se njeguje kreativnost zaposlenika. Kreativnost se u svakom takvom poduzeću potiče na različite načine, ali ono što možemo primijetiti u svakom od njih jesu razvijeni kanali neformalne komunikacije među zaposlenicima. U organizacijama i poduzećima, gdje se neformalni kanali komunikacije shvaćaju kao gubljenje vremena, pravilo koje važi za sve glasi -"prestanite razgovarati i vratite se obavljanju posla". U uspješnim su poduzećima zaposlenici svjesni da komunikacijom s ostalima imaju mogućnost proširiti svoje znanje i vidike, kreirati novo znanje i osigurati se da na temelju tuđih pogrešaka ne rade iste greške. Tamo je krvotok organizacije komunikacija, bilo ona u restoranu poduzeća, hodniku, dvorani za sastanke ili pored aparata za kavu. U takvoj atmosferi zaposlenici postaju opušteni, pa je i razina humora u komunikaciji veća. A to nije nevažno, jer su mnoga istraživanja psihologa pokazala da humor i zabava u poduzeću smanjuju razinu stresa, a povećavaju moral i želju za timskim radom. Kao zadnje, ali ipak najvažnije, zaposlenici se vesele svakodnevnom obavljanju posla i dolasku na posao. Posljedica toga je manji apsenti-zam na poslu, smanjeni broj pogrešaka, te povećana produktivnost, što jasno, povećava prihod i dobit poduzeća. Takva je atmosfera plodno tlo da kreativnost, što čuči u svakom od nas, ispliva na površinu.
Strah od kreativnosti
Međutim, ono sa čime se većina od nas, nažalost, susreće na svojim radnim mjestima je "strah od kreativnosti". Vaši kolege, a naročito pretpostavljeni, boje se novih ideja, jer nove ideje nose promjene. Nije im važno hoće li posao biti oplemenjen i bolje funkcionirati, već je primarno sačuvati stečenu poziciju koja bi mogla biti uzdrmana novim rješenjima i idejama. Zato se one proglašavaju glupima ili potiskuju u drugi plan odmah u startu. Najgore od svega je što se takva poduzeća deklariraju kao otvorena za promjene i naglašavaju potrebu za kreativnošću. U stvari, podsvjesno žele status quo, jer svako drugo stanje iziskuje i povećanu mentalnu aktivnost. Naravno, u današnje se vrijeme takvim stavom ništa ne može postići, pa je nužno stvoriti okruženje koje će svakome pružiti mogućnost da prijeđe granicu i započne crtati izvan okvira. Pruživši takve šanse, mogu se otkriti mnoge zanimljive stvari. Naime, nitko od nas nije idealan za sve segmente posla, ali zbog gomile obveza u nemogućnosti je razvijati one vještine koje su najbolje. Primjerice, netko je odličan u pregovaranju, ali istovremeno nema organizacijske sposobnosti. Drugi je izvrstan u prodaji proizvoda, ali radi goleme pogreške u pisanju mjesečnih izvješća. Samo iskakanjem iz okvira organizacije uočit ćete koliko je neka osoba zaista dobra u segmentu posla koji je dosad obavljala najbolje. Ukoliko takav postupak donese zavidne rezultate, možda je pravo rješenje zaposliti još jednu osobu koja će obavljati sve one poslove u kojima je prva osoba bila prosječna.
Mekana pravila
Da bi njegovali kreativnost, osim osnovnog uvjeta, dakle, poticajne atmosfere, moraju se postaviti i neka pravila. Ideje neće same pasti s neba, za njih se treba pomučiti i dobro oznojiti. Za početak treba definirati problem, vidjeti gdje se nalazimo i što želimo postići. Nadalje, sugestije drugih osoba ili uključivanje većeg broja osoba u savladavanje problema, donijet će vam izbor različitih mišljenja. Najraširenija je takva metoda generiranja ideja, a stručnjaci tvrde i najbolja, "brainstorming", gdje se sudionici fokusiraju na što više iznesenih ideja, ali ne i na njihovu kvalitetu. U kompleksnijim problemima dosta se primjenjuje "delfl metoda" u kojoj se uzimaju u obzir i mišljenja stručnjaka. Kako bi vašim idejama dali najbolje šanse da se ukomponiraju u poslovna rješenja, vanjski bi utjecaji (frustracije, privatni problemi) trebali predstavljati minimalna opterećenja. Osobe koje generiraju velik broj ideja, karakterizira i velika glad za novim informacijama. Iako preopterećenost novim saznanjima može odvesti na krivi put, ovdje kao kontrolor nastupa naša podsvijest iz koje, najčešće kad najmanje očekujemo, isplivavaju nove ideje. Da bi to bilo tako, podsvijest se prvo mora pripremiti za taj postupak, što se najbolje postiže prethodnim odmorom. U procesu jačanja kreativnosti zabranjeno je držati se nekog zamišljenog obrasca i postaviti pred sebe rokove u kojima se mora donijeti rješenje. To je antikreativnost, jer se kreativne ideje pojavljuju onda kad ih najmanje očekujemo.
Bijela kuća i pizze
Ljudi su često daleko kreativniji u svom privatnom životu nego na poslu. Primjerice, u svojim hobijima, honorarnim poslovima, u odnosima s prijateljima i obitelji. Nekad smo prisiljeni iskazati kreativnost, a da toga nismo ni svjesni - ako je gužva u prometu, tražimo drugi način da stignemo do mjesta gdje smo se uputili ili ukoliko kuhamo i shvatimo da nam nedostaje sol, zamijenit ćemo je drugim začinima koji imaju istu funkciju. Ta fleksibilnost nestaje na poslu gdje svako od nas provede 40-ak godina svoga života. Granicu možda najlakše možemo prijeći spajajući razne situacije ili predmete koji dosad nisu funkcionirali zajedno. Zanimljiv i slikovit primjer za takav način razmišljanja je ideja jedne američke agencije za odnose s javnošću. Agencija je uvidjela da je razdoblja kriza u poduzećima karakteriziralo ostajanje na poslu do kasno i naručivanje većeg broja pizza - omiljenog fast fooda u SAD-a. Tu analogiju su prenijeli i na funkcioniranje Bijele kuće, te su na temelju povećanog broja narudžbi u večernjim i noćnim satima izradili tzv. "Pizza metar". Iz njega se vidjelo, prema većem broju narudžbi, kada je zemlja suočena s kriznim momentima, a kada je stanje stabilno. Svi važniji mediji posvetili su ovoj vijesti mjesto u najgledanijim emisijama. Naizgled nepovezivo, ali se povećanom aktivnošću malih sivih ćelija dolazi do nevjerojatnih otkrića. Ponekad treba samo promijeniti kut gledanja i prirodno je da će se pojaviti gomila ideja. Potraga za idejama puna je neočekivanih obrata. Tako vam se može dogoditi da tražeći jedno rješenje, nađete odgovor na nešto sasvim drugo. Trenutke kreativnosti, nažalost, ne možemo isplanirati, ali upravo u tome i jest njena vrijednost. A ono što moramo odmah usvojiti, ukoliko smo odlučili biti kreativni, jest ne funkcionirati kao većina u današnjem poslovnom svijetu. Drugim riječima, da bismo bili kreativni, moramo se prestati bojati kreativnosti.
za Croatiabiz.com piše Goran Pivarski
Na radnom mjestu
Poduzetništvo
Magazin
HR karijere
HR Whisperer
Edukacija
Leadership transformacija
