Kvalitetan godišnji odmor zbog kojeg će vaša psiha 'preživjeti'

Hrvatima je 2020. bila posebno stresna, ne samo zbog korona virusa već i zbog potresa koji je krajem ožujka pogodio glavni grad. Važno je dobro se odmoriti, i za psihičko i za fizičko zdravlje. Iskoristite ovaj godišnji.

Danas se mnogima - kad napokon odu na zasluženi odmor - teško 'isključiti' i prestati misliti o poslu. Stručnjaci ipak upozoravaju kako to je jako bitno, a više istraživanja pokazuje da vrijeme provedeno van posla zapravo povećava našu produktivnost i popravlja mentalno stanje.

- Uzimanje slobodnog vremena od posla, čak i pokoji produženi vikend, uvijek je bilo važno za sprječavanje izgaranja na radnom mjestu i održavanja dobrog mentalnog zdravlja, a sada je osobito važno radi dodatnog stresa koji osjećamo zbog korona virusa - kaže Lea Maričić, mag. psih. iz Službe za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti.

- Dobar odmor stvara bolju ravnotežu radnog i privatnog života, smanjuje osjećaj pritiska i stresa kao što i utječe na bolje mentalno zdravlje smanjenjem razina depresije i anksioznosti. Odmor može poboljšati raspoloženje i smanjiti stres micanjem ljudi iz aktivnosti i okruženja koje obično povezuju sa stresom i tjeskobom, što sve doprinosi poboljšanju zadovoljstva životom - kaže Maričić.

Ono što pokazuje neuroznanost jest da nam treba vremena da bi naša tijela prošla kroz proces obnove. Bez dovoljno vremena i prilike za to, neuronske veze koje potiču osjećaje mira i spokoja postaju slabije, što zapravo otežava prelazak u manje stresan obrazac funkcioniranja.

Godišnji odmor najbolje je provesti umjereno radno

- Godišnji odmori omogućavaju našem tijelu da se “ponovno postavi” i bude prisutnije u trenutku, a time imamo i manje izgaranja, veću razinu energije i veću kreativnost u obavljanju zadataka po povratku s odmora. Ljudi koji redovito koriste svoje dane godišnjeg odmora lojalniji su svojim poslodavcima i manja je vjerojatnost da će napustiti svoj posao. Neka su istraživanja pokazala da preskakanje godišnjeg odmora za samo godinu dana može povećati rizik od srčanih bolesti, a i vrijeme reakcije se produljuje uslijed umora i preopterećenosti - objašnjava Maričić.

Ljudi koji se odluče ne odmoriti odluku često donose na osnovu straha: boje se obaveza koje će se gomilati dok nisu kod kuće, boje se da će „propustiti“ nešto važno, brinu da će se njihova odsutnost shvatiti kao mana, boje se da će njihov šef možda odlučiti da nisu tako bitni za kompaniju kao što se mislilo.
Povezuju se rad i identitet

Stres modernog života može ugroziti mentalno i fizičko zdravlje jer potiče anksioznost, depresiju i razvoj kroničnih bolesti poput srčanih bolesti i raznih karcinoma. Kronični stres može čak restrukturirati neke stanice u mozgu i postarati nas na staničnoj razini. Današnje društvo prečesto povezuje rad i identitet, piše Inverse.

- Kad se ljudi pretjerano poistovjećuju sa svojim poslom misle da bi i slobodno vrijeme uvijek trebalo biti produktivno - objašnjava psiholog Sveučilišta Kellogg Adam Waytz. To dovodi do uobičajenih praksi poput odgovaranja na mailove nakon radnog vremena ili na godišnjem odmoru ili npr. slušanja podcasta i čitanja knjiga vezanih za posao.
Tehnologija - mač s dvije oštrice

- Tehnologija može pomoći jer nam omogućuje da uvijek budemo online, i kad smo van ureda, ali istovremeno nudi i mnoge sadržaje za udaljiti se od posla: poput igrica, raznih aplikacija ili jednostavnog 'surfanja' po Internetu - objašnjava Waytz.

- Uzimanje slobodnog vremena: slobodnog dana, dugog vikenda ili tjedna odmora presudno je za sprječavanje kroničnog stresa - napominje Waytz, no, kaže, mnogi to zaboravljaju.

Što raditi u slobodno vrijeme?

Ništa! Istraživanja naime pokazuju da naizgled besmislene aktivnosti mogu poboljšati kreativnost i sposobnost rješavanja problema.

Isto tako, studije su pokazale da bavljenje sportom može umanjiti nervozu i 'smiriti mozak'. Zato oni koji putuju i istražuju nova mjesta, uče nove jezike i doživljavaju nove stvari s godinama manje kognitivno propadaju - zaključuje Waytz.