Prijava
Traži
Svatko od nas se barem jednom u životu našao u situaciji u kojoj mu postojeći tip posla, organizacije ili njene kulture nije više odgovarao. Razlozi su tome različiti, od onih «benignih», kao sto je dosada ili osjećaj da smo ovaj posao prerasli i želimo nešto novo, do onih «malignih», koji uključuju mobing, nezdrave suodnose među kolegama ili materijalnu nesigurnost.
Holističko upoznavanje sebe kao ključ promjena karijere
Svatko od nas se barem jednom u životu našao u situaciji u kojoj mu postojeći tip posla, organizacije ili njene kulture nije više odgovarao. Razlozi su tome različiti, od onih «benignih», kao što je dosada ili osjećaj da smo ovaj posao prerasli i želimo nešto novo, do onih «malignih», koji uključuju mobing, nezdrave suodnose među kolegama ili materijalnu nesigurnost.
Vrlo često promjene karijera mogu biti kao u onoj staroj poslovici «sjašio je sa konja na magarca». Sa žaljenjem se sjećamo starog posla, koji možda u usporedbi sa ovim novim i nije bio tako loš. I iako ne možemo promijeniti prošlost, vrlo ćemo se i duže nego što je potrebno zadržati na ovom novom poslu, što zbog prevelikog opreza što zbog straha od novih razočarenja. Međutim, promjena je nešto što je svojstveno većini ljudi i tipovi posla koji nas privlače (a o kojima možda trenutno samo sanjarimo), uvelike ovise o našim osobnim karakteristikama ali i radnom okružju iz kojeg dolazimo.
Psiholozi kažu da svatko od nas posjeduje vlastitu sliku o sebi tzv. koncept sebe. Koncept sebe predstavlja niz percepcija koje imamo o sebi, a koje proizlaze jednim dijelom iz naše genetike a jednim (većim) dijelom iz naše interakcije sa drugim ljudima. Kroz interakciju sa drugima mi učimo društveno prihvatljivo ponašanje ali i upijamo ponašanja i stavove drugih kako bi promijenili vlastiti koncept sebe i shodno tome vlastita ponašanja. Npr. kao pripravnik u tvrtki uočit ćete vrlo brzo set prihvatljivih ponašanja, kao što su stil odijevanja, koji može biti izrazito formalan, bez mogućnosti neformalnih radnih dana. Isto tako ćete uočiti komunikacijske kanale unutar organizacijske hijerarhije, kao što je to da svaka obavijest direktorima sektora ide preko voditelja odjela i da svaki vaš upit morate uputiti upravo samom voditelju.
Naša osobnost se mijenja kroz iskustva i suodnose sa drugim ljudima. Kroz Scile i Haribde života postajemo mudriji i spoznajemo sebe, kako u karijeri tako i u osobnom životu. Kognitivni psiholozi kažu zato da postoji mnogostrukost sebe.Psiholog Carl Rogers razvio je koncept tzv. dvostrukog sebe. Jedno Ja predstavlja ono kako ja vidim sebe, što očekujem od sebe te moje osjećaje, motive i percepcije kako o sebi tako i o drugima. Drugo Ja predstavlja ono što drugi vide u meni i što očekuju od mene, te moje društveno ja, tj. načine na koje ću se ja predstaviti njima. Vrlo se često slojevi osobnosti uspoređuju sa slojevima u glavici luka. Jedan dio vas ste vi kao roditelj, drugi dio vi kao poslovna osoba, treći dio vi kao bračni partner, četvrti vi kao dijete itd.
Iako se danas na tržištu može naći veliki broj testova osobnosti, kao što su Myer Briggs tipovi osobnosti koji će odrediti dali ste ekstrovertni ili introvertni, da li bolje radite u strukturiranom okružju ili kaosu, da li ste logičar ili emotivac, da li imate izraženu intuiciju ili vjerujete svojih pet čula, za zadovoljavajuću promjenu posla potrebno je uzeti u obzir jedan «holistički» pristup samom sebi i svojoj karijeri. Herminia Ibarra, sa francuske poslovne škole Insead konstruirala je termin radni identitet, kako bi objasnila utjecaje bitne za što uspješniju promjenu posla. Prema njenim istraživanjima osoba koje su uspješno promijenile posao, uz to što su poznavale svoje osobne karakteristike, poslužile su se i taktikom «testiraj i uči».
Taktika «testiraj i uči» jednostavan je alat za ocjenjivanje da li je novo radno mjesto, dugoročnije gledano, zaista dobar izbor za vas. Jedan od elemenata ova taktike koji bi trebalo učiniti prije nego što se odlučimo za promijenu karijere je eksperimentiranje sa različitim drugim poslovima koji nas interesiraju. Iako vam se to možda čini nemogućim, eksperimentiranje sa drugim djelatnostima nešto je što možda već sada činite, kroz npr. volontiranje u humanitarnim udrugama, religijskim udruženjima, ili «poslić» koji imate sa strane kao što je npr. pisanje članaka, prevođenje tekstova, pružanje informatičkih ili računovodstvenih usluga i sl.
Taktika eksperimentiranja dozvoljava nam da na «mala vrata» testiramo mogućnosti promjene poslova, kojom ne ugrožavamo sadašnji posao, ali i ne srljamo u novi. Volonterstvo i razni tipovi honorarnog rada omogućuju nam stjecanje iskustva i upoznavanje sa novom organizacijom te ljudima koji u njoj rade. Oni sretniji mogu uzeti i neplaćeni godišnji, i iskoristiti ga za osobnu edukaciju kojom bolje upoznaju neke nove sadržaje koji mogu postati njihov budući posao.
Drugi bitan element, koji direktno proizlazi iz taktike eksperimentiranja je i upoznavanje drugih ljudi. Zasićenost poslom u mnogome proizlazi iz zasićenosti sa suodnosima na sadašnjem poslu. Eksperimentiranje sa poslom donosi sa sobom i nova poznanstva izvan našeg uobičajenog kruga. Ti ljudi ponekad sa sobom donose onaj tračak svježine i optimističnijeg pogleda na promjene koje želimo učiniti. Za razliku od «starih pajdaša» koji će nas pokušati uvjeriti da nigdje nije dobro pa niti vaša kompanija nije iznimka, nova poznanstva donose sa sobom i nove mogućnosti u područjima u kojima nikada ne biste niti pomislili da postoji mogućnost suradnje. Primjer jednog hrvatskog menadžera koji je volontirao u jednoj nevladinoj udruzi dobro ilustrira ovu činjenicu. Nezadovoljan svojim poslom u banci htio je nešto novo, ni sam ne znajući što. Volontiranjem u udruzi upoznao je ljude koji su ga uklopili u međunarodni petogodišnji projekt kao stalnog suradnika. Njegov poslovni put je krenuo sasvim novim tijekom.
Međutim, nisu svi sretnici kao naš bankarski menadžer iz prethodnog primjera. Za većinu ljudi koji žele promjene to predstavlja veliku emocionalnu i psihičku borbu. S jedne strane napuštamo sigurnost poznatoga i ulazimo u nesigurnost novoga, bez obzira koliko ga dobro upoznali u fazi eksperimentiranja. Promjena u sebi uvijek nosi dozu nesigurnosti, i nije ni čudo što mnogi žele da netko drugi, kao npr. providnost ili Bog donesu tu odluku za njih. U svojem istraživanju Ibarra je zaključila da je za promjene uvijek bitan jedan ključni moment spoznaje koji se događa u osobi. Taj moment nije za sve isti, ali sa sobom nosi bitnu karakteristiku odluke da se nešto promijeni. Za Ivana, informatičara u jednoj velikoj hrvatskoj tvrtki, moment odluke bio je odlazak na operaciju sa visokim faktorom rizičnosti. U fazi oporavka njegovi šefovi su mu rekli da može dobiti samo 10 dana bolovanja, jer su i drugi dolazili na posao u gorem stanju nego što je on. To je bila kap koja je prelila čašu. «Shvatio sam da ti ljudi ne cijene ništa, pa ni tuđi ljudski život.» rekao je. Ubrzo je promijenio posao i krenuo ozbiljnije u nešto što mu je do tada bilo samo hobi – podučavanje. Već i prije radio je u jednoj edukacijskoj tvrtki za poduku informatičkih vještina. Zbog nedostatka vremena nikada se nije mogao u potpunosti posvetiti tom poslu, međutim sada je odlučio da je pravo vrijeme za promjenu.
Naravno, za druge ljude odluka o promjeni ne mora biti donešena u tako drastičnom trenutku. Kada novi posao postaje sve smisleniji a stari gubi ionako krhki smisao, gdje vam čak i novac više ne predstavlja motivaciju jutarnjeg dizanja i odlaska na posao, obično je dobar znak da ste zreli za promjenu. Izvedite je mudro.
Na radnom mjestu
Poduzetništvo
Magazin
HR karijere
HR Whisperer
Edukacija
Leadership transformacija
