Prijava
Traži
Vrijeme koje imamo na raspolaganju moramo vrlo pažljivo rasporediti, a fokus našeg interesa trebao bi biti na onim najvažnijim obavezama i radnim zadacima.
No, najčešća zapreka tome je naša želja da udovoljimo zahtjevima osoba koje nas okružuju ili pak zahtjevima kolega ili nadređenih na radnom mjestu. No, kako se ipak ne bi pogubili i našli u posvemašnjem kaosu, ponekad je ipak potrebno odrediti svoje prioritete te znati reći NE.
Iako nam se ponekad čini da ćemo na ovaj način uvrijediti osobe koje od nas nešto očekuju, zapravo ćemo postići suprotan efekt te svima dati do znanja, ali i samom sebi da smo sposobni donijeti ispravne i praktične odluke.
No, zašto se ljudi često u svojoj svakodnevnici susreću sa ovakvom dilemom? Odgovor je vrlo jednostavan i evolucijski je predodređen.
Naime, ljudski mozak neprekidno detektira moguće prijetnje ili opasnosti, pa kad se to i dogodi počinje ubrzano raditi i pripremati strategiju obrane. To je zapravo i omogućilo održanje ljudskih bića, taj obrambeni nagon.
No, ovaj se mehanizam aktivira i u sasvim bezazlenim situacijama, onima psihološke prirode, kada primjerice, doživimo nečiju ljutnju ili neugodan komentar. Mozak u trenutcima dok je uključen obrambeni mehanizam smanji aktivnost onog dijela koji je odgovoran za pažljivost i obazrivost, pa kad smo suočeni sa zahtjevima koje bi htjeli izbjeći, obično započinjem rečenicu sa „Žao mi je, ali ne mogu sudjelovati u sastanku“ ili „Žao mi je, ali ne mogu preuzeti taj projekt“ i slično.
Iako to zvuči ljubazno, rečenicu započinjemo s negativnim predznakom , bez obzira koliko je dobronamjerna s naše strane, pa time drugu osobu automatski stavljamo u stanje pripravnosti i uzbune. U takvom stanju, osoba kojoj je upućena takva rečenica, ne može biti velikodušna, suosjećajna i ne može razumjeti vaše prioritete.
Zato je jako važno naučiti kako na pozitivan način reći NE te ponuditi alternativno rješenje. Pozitivno NE, fraza je koju je prvi počeo koristiti suosnivač Harvardskog programa pregovaranja, William Ury, smanjuje intenzitet neugode i osjećaja prijetnje na način da o problemu razgovaramo afirmativno i angažirano.
Pa tako je vrlo važno da se prilikom odbijanja nečijih zahtjeva držite ovih navedenih koraka.
1. Pristupite ljubazno i s razumijevanjem
Osobi koja vam dolazi s nekim zahtjevom pristupite ljubazno te s razumijevanjem i poštovanjem zahtjeva i obaveza koja se od vas očekuje. No, to je vrlo lako zaboraviti obzirom da smo zaokupljeni negativnim osjećajem jer ćemo nekog svojim odbijanjem razočarati.
2. Naglasite svoje prioritete
Zatim, umjesto da rečenicu započnete sa „Žao mi je...“, naglasite koji su vam trenutni prioriteti i zašto su vam važni i zanimljivi, a ako je moguće navedite razlog koji bi se ticao i osobe s kojom razgovarate.
3. „Žao mi je...“
Objasnite, da to na žalost, znači da ne možete izvršiti zahjeve koje se od vas traže. Dakle, sad je vrijeme da upotrijebite frazu „Žao mi je...“.
4. Završite ljubazno i konstruktivno
Ako postoje mogućnosti da se zahtjev ipak na neki način obavi, ali bez da vas odvuče od prioriteta, navedite ga. Također, možete na kraju ljubazo izraziti nadu da će projekti osobe uspješno provesti.
Ostatak vijesti pročitajte na portalu www.womeninadria.com
Na radnom mjestu
Poduzetništvo
Magazin
HR karijere
HR Whisperer
Edukacija
Leadership transformacija
