Nije istina da baš nitko ne zapošljava mlade i ostali mitovi

Recesija, kojoj se ne sluti kraj, mnoge je mlade obrazovane ljude natjerala u paniku. Što kažu stručnjaci za ljudske resurse - ima li istine u najčešćim mitovima o tome kako naći posao?

Naći posao u Hrvatskoj nekome tko je tek diplomirao, ako je suditi prema pričama, postala je nemoguća misija: svi su natječaji namješteni, svuda se traži iskustvo, ponuđene su plaće premale, a fenomenalnih studenata na burzi rada ima na bacanje. Takvo je otprilike prevladavajuće mišljenje posljednjih godina. Ispada daje pronaći 'normalan' posao nemoguća misija, nešto poput lovljenja jednoroga - nitko više u to čak ni ne vjeruje, pa sve više prevladava defetistički, očajnički stav - pronađi bilo što, samo da radiš. Nije tako samo u Hrvatskoj, i u drugim zemljama gdje vlada duboka kriza prirodno se pojavljuje takvo stanje uma, kao rezultat objektivno teških gospodarskih okolnosti. Zamolili smo stoga dvije stručnjakinje za ljudske resurse da podijele svoje iskustvo, koje je sigurno bogatije od iskustva prosječnog tražitelja posla, i potvrde ili razbiju neke od najčešćih mitova vezanih uz traženje prvog posla.

Prvi i najviše uvriježen mit svakako je onaj da trenutačno nitko ne zapošljava. Nina Anđal iz Antal Internationala i Jasmina Sočković iz Pilgrima kažu da to nije točno. - Nije točno da nitko ne zapošljava. Naravno, prije krize je broj otvorenih radnih mjesta bio veći, ali i sada postoji određena fluktuacija kod poslodavaca, te se, iako ne prečesto, otvaraju i nova radna mjesta - objašnjava Anđal. Mnoge kompanije osim toga u isto vrijeme i otpuštaju i zapošljavaju i to često upravo u korist mladih, visokoobrazovanih ljudi, koji su često pogodnija radna snaga od starijih kolega.

Mnogo molbi ne znači posao
Vrlo čest mit je i da broj poslanih molbi povećava šanse za zapošljavanje. Iako je matematika na strani onih koji to tvrde, jednostavna istina je da se na svakom poslu traže jedinstvene vještine i znanja i da prijava na posao nije isto što i igranje nagradne igre s kuponima - šansa se ne povećava proporcionalno broju poslanih životopisa.

Slanje uopćenih molbi, na kojima se čak i na letimičan pogled može vidjeti da ih kandidat
u tom obliku šalje svima, tek s promjenom naziva radnog mjesta na koje se javlja ne poboljšava izglede. Takvih molbi ionako ima 'na bacanje', a jednako kao što se kandidat umori pa pri javljanju na 64. natječaj više nema volje za pisanje nove molbe i oni koji zapošljavaju nisu prepuni entuzijazma kad čitaju 64. molbu čija je špranca preuzeta s neke web-stranice za zapošljavanje. Dakle, broj poslanih molbi sam po sebi ne povećava šanse za zapošljavanje.

Posla ima i za neiskusne
- Molbe treba slati ciljano, kao ponude za radno mjesto za koje kandidat zadovoljava barem formalne uvjete ili otvorene ponude poslodavcima u kojima se treba kratko predstaviti i navesti zašto kandidat misli da bi on ili ona bio dobar izbor za baš tog poslodavca. Zaista ne preporučujem prijave na natječaje za koje kandidat ne ispunjava osnovne uvjete. Danas se često događa da na pojedini oglas pristigne dvjestotinjak prijava, a manje od polovice kandidata ispunjava formalne uvjete bez kojih ih poslodavac neće ni uzeti u selekciju. Rezultat toga je da će većina poslodavaca potpuno zanemariti neadekvatne prijave i neće ih uzeti u obzir ni za druga radna mjesta koja bi se eventualno kasnije otvorila - objašnjava Anđal.

Upravo to dovodi nas do drugog mita koji se često pojavljuje među mladima, a to je da imaju višestruko manje šanse za dobivanje posla nego njihovi stariji, iskusniji kolege. Nažalost, taj mit utemeljenje na istini. Poslodavci uglavnom traže radno iskustvo kako bi dobili kandidate koji se već snalaze u poslovnom okruženju. Ipak, to ne znači da nema prostora za neiskusne. Često se traže kandidati s godinu-dvije iskustva, kako bi zadovoljili taj uvjet, a da još uvijek nemaju previsoka očekivanja za plaću. Dakle, nedostatak iskustva ne mora značiti nesavladivu prepreku za pronalazak zaposlenja.
- Mnoge tvrtke za neke poslove traže isključivo pripravnike, odnosno osobe s malo ili nimalo radnog iskustva - objašnjava Jasmina Sočković.

Područje na kojem se mišljenja dijele na dva vrlo suprotna tabora je ono kad već postoji šansa za posao. Neki se kunu u važnost pronalaska posla 'u struci', a drugi će reći da je važno da je riječ o zanimljivom poslu. Stručnjaci kažu - važno je iskustvo.

- Nikada nekome ne bih savjetovala da traži posao isključivo 'u branši'. Na gotovo svakom radnom mjestu čovjek može steći korisno iskustvo, koje kasnije može olakšati ne samo zapošljavanje, već i bolje snalaženje na poslu u svojoj struci - kaže Sočković; Iako nije riječ o posljednjem mitu, jer tu materijala ima mnogo, zanimljivo je vidjeti i što kažu stručnjaci na jedan od najčešćih. Trebaju li se oni koji traže posao uistinu toliko bojati da će im nervoza uništiti šanse za dobivanje posla?

Nervoza neće biti presudna
I ovdje je presuda jednoglasna: riječ je samo o mitu. Tako Jasmina Sočković kaže da se ne slaže s tim da nervoza može uništiti nečije šanse.
- Za očekivati je da će neki, možda i najbolji, kandidati biti nervozni i zbuniti se. Iznimke mogu biti jedino specifični poslovi gdje se traži visoka razina tolerancije na stres - objašnjava Sočković. Isto misli i Nina Anđal.
- Svaki intervju za posao bar donekle je stresna situacija za kandidata. Ako je inter-vjuer iskusan, znat će prepoznati nervozu, pogotovo ako kandidat ima manje iskustva ili nije često ili uopće mijenjao posao. Trema ne bi trebala uništiti šanse za zapošljavanje, već treba znati procijeniti znanja, iskustva i kompetencije kandidata za otvoreno radno mjesto - zaključuje.

Budite pametniji, brži i bolji
U konačnici, i u doba recesije, kao i u vrijeme kad je situacija povoljnija, najbolji način za pronalazak posla je nadmašiti konkurenciju. To znači da kandidat mora biti brži, pametniji i bolji od ostalih, što može postići boljom pripremom, proaktivnim pristupom i isprobavanjem novih strategija. Netko tko nema posao svakako ima vremena napisati kvalitetniju molbu i bolje se pripremiti za razgovor, iako mnogo kandidata tu prednost iz raznih razloga ne iskorištava. U konačnici, sadržaj razgovora za posao svakako će biti važniji element od toga kako ste se odjenuli i jeste li uspješno prikrili nervozu u glasu.