Osobine psihopata talent u poslovnom svijetu

Da biste otkrili psihopata, pogledajte tko su ambiciozni pojedinci koji imaju visoku energiju, zrače samouvjerenošću, sve podređuju sebi, ističu statusne simbole i poznanstva na visokoj razini, vole naređivati i pripisivati si tuđe zasluge.

Psihopati nesmetano žive i rade među nama. U natjecateljski nastrojenom poslovnom svijetu, u kojemu se pohlepa smatra dobrom, a manjak skrupula i sućuti jamstvom dobre zarade, psihopatske osobine priznaju se kao talent. "Pohlepa je dobra" i "nikad nije dovoljno" gesla su za kojima se povode korporativni psihopati, kakve su utjelovili Michael Douglas u "Wall Streetu" i Alec Baldwin u "Glengarry Glenn Roseu". Pohlepa, sebičnost, bezobzirnost i sklonost riziku mnogih visokorangiranih menadžera upravo su osobine koje stoje iza današnje financijske krize. Neobuzdana žudnja za rastom i profitom, spremnost na riskantna ulaganja i zaduživanja, raširene korupcija i utaja, neumjerena potrošnja uz minimum svijesti o riziku doveli su do stvaranja, a potom i pucanja tržišnog supermjehura kako se proljetos izrazio George Soros. Zašto su se psihopati razmilili po tvrtkama diljem svijeta? U potrazi za vrhunskim "talentom" poslodavci vide ono što žele vidjeti: kandidate koje zrače liderskim svojstvima, preuzimaju inicijativu, donose odluke i dijele naredbe. Ispod sloja ambicije, upornosti, karizme i šarma kadrovici propuštaju uočiti psihopata, koji je spretno artikulirao svoje zloćudne sklonosti dominaciji, iživljavanju i manipulaciji u društveno prihvatljivo pakovanje koje traje dovoljno dugo da zavara poslodavca i klijente.

Nevjerojatan šarm
Nekoliko je istraživanja proteklih godina bacilo sumnje na moralne značajke brojnih menadžera. Prošle je godine Britansko psihološko društvo procijenilo da 50 posto menadžera ima psihopatske ili srodne osobine. "Čuvajte se pojedinca koji je zgodan, artikuliran, odvažan i samouvjeren s liderskim kvalitetama", upozorio je britanski profesor psihologije Adrian Furnham. "Ako vam netko kaže da može odvesti kompaniju korak naprijed, moglo bi biti riječi o narcizmu, a ne o sposobnostima". Početkom 2005. stručnjaci s britanskog Sveučilišta u Surreyu usporedili su osobine ličnosti uspješnih poslovnih ljudi i pacijenata u bolnici Broadmoor, jednoj od najčuvanijih psihijatrijskih ustanova u Velikoj Britaniji. Istraživači su otkrili da testirani poslovnjaci posjeduju više narcizma, sklonosti glumi, opsesivnosti i kompulzivnosti nego prosječni pacijenti. S druge strane poslovni su ljudi u usporedbi s pacijentima imali manje izražene osobine agresivnosti, prenagljenosti, nepovjerljivosti i paranoidnosti. Autori istraživanja procijenili su da bi menadžeri mogli biti primjer "uspješnih psihopata", ljudi s poremećajem osobnosti, ali bez sklonosti nasilnom kriminalu. To je razlog zbog kojeg okolina na prvi pogled simpatizira mnoge psihopate. "Psihopatija uključuje nevjerojatan šarm", navodi američki psiholog Paul Babiak. "Ti pojedinci imaju karizmu, razvijenu rječitost i sposobnost da o sebi ispredu zanimljivu priču. Stručnjaci su za manipulaciju, pažljivo procjenjuju tuđe slabe i jake strane i rade iza kulisa da bi druge zavadili i zavladali. Njihova taktika može uključiti širenje glasina i otvoreno laganje jer psihopati su i patološki lašci".

Razotkrijte psihopata
"Tko je bistar, obdaren dobrim društvenim vještinama i ne želi završiti u zatvoru, prepoznat će da svoje psihopatske sklonosti može primijeniti tako da se popne na položaj gdje može legalno dominirati i kontrolirati", navodi prof. Robert Hare, autoritet za psihopatiju s kanadskog sveučilišta British Columbia. A gdje je to lakše izvesti nego u okvirima korporacije? Za poslodavce je od ključne važnosti da ne zapošljavaju psihopate. Sklad je ono što potiče produktivnost, a strah koji uzrokuju psihopatove prijetnje, spletke i neprijateljski odnos razara taj sklad. "Nesposobnost uviđanja unutrašnjih motivacija osobe ponekad dovodi do žalosnih kadrovskih odluka", napisali su Hare i Babiak u knjizi "Zmije u odijelima", posvećenoj psihopatima u korporacijama. Psihološki testovi i razgovor s kandidatom mogu u izvjesnoj mjeri ukazati na psihopatska obilježja - emocionalnu površnost, sebičnost, pohlepu i sposobnost bezobzirnog gaženja drugih. Primjerice, valja biti oprezan s kandidatom čiji odgovori odražavaju nametljivost i visoku motiviranost za napredovanjem te manjak istinoljubivosti i nesklonost poštivanju pravila. Suveren smiješak, ohol pogled i dojam da kandidat želi reći "najveći sam" morali bi biti jasan znak narcisoidnosti i bahatosti, koja u konačnici ne može donijeti dobra poduzeću. Slutite li da je kandidat psihopat, postavite mu pitanja koja bi ga mogla navesti na priznanje običava li prijetiti ili zastrašivati ljude. Valja mu dati priliku da opiše svoja iskustva s kolegama ili radnicima koji se nisu slagali s njegovim vrhunskim idejama. Uputno ga je pitati i kako se nosio s pojedincima s kojima se nije slagao. Lako je moguće da će se htjeti pohvaliti svojom nemilosrdnošću i odlučnošću u odstranjivanju "stranih elemenata". Provjerite i njegove diplome i profesionalne reference od prijašnjih poslodavaca, osobito u vezi s međuljudskim odnosima, načinu na koji je rješavao razmirice i ostvarivao profesionalne ciljeve. Na kraju, želite li dobro svojoj tvrtki, poslušajte što vam glas intuicije govori o onome što vrije ispod kandidatove nasmijane, šarmantne vanjštine.

Emocionalno tupilo
Psihopati su, u jeziku običnih ljudi, zlikovci. Oni su emocionalno tuplji pa su im potrebni snažni podražaji da bi se osjetili živima, a nema mnogo intenzivnijih stimulansa od osvajanja vlasti, ostvarivanja profita i podvrgavanja drugih svojoj volji.

Kriva je biologija
Zašto su neki ljudi psihopati? Jednako bismo tako mogli pitati zašto su neki ljudi dobroćudni i nesebični. Uzrok je primarno u biologiji. Znanost je utvrdila nekoliko genetski uvjetovanih neurofizioloških faktora koji omogućuju ljudima da budu ravnodušni na tuđu nevolju ili da čak u njoj uživaju, pritom ne strahujući od sankcija.

Manjak hormona
Pokazalo se da abnormalno niske količine enzima MAO (monoamino-oksidaza) i stresnog hormona kortizola donose nisku sućutnost, visoku otpornost na stres i reduciran strah.

Bez straha od kazne
Takva fiziologija središnjeg živčanog sustava dopušta osobi da poseže za onim što želi, ne mareći za štetu koju uzrokuje drugima i ne bojeći se kazni. Obrnuto, povišeni MAO i kortizol češće se nalaze u osoba koje su osjetljivije.