Pogreške na Facebooku mogu vas stajati posla

Jeste li na Internet postavili napis ili fotografiju i potom zažalili? Poslodavci i klijenti imaju pravo pregledavati vaše profile na društvenim mrežama, jer sve što niste izričito zaštitili i sakrili, legalno je dostupno javnosti.

Priča je iz SAD-a, ali mogla je doći od bilo kamo. Konobarica Ashley iz Charlottea dobila je smiješnu malu napojnicu od para kojeg je ostala služiti sat nakon kraja svoje smjene. Kao što rade tisuće od 500 milijuna korisnika Facebooka, i ona se istresla napisavši na svom profilu nešto pogrdno o gostima svog restorana. Par dana kasnije, pozvao ju je šef i predočio joj ispis njenog statusa na Facebooku: onim je napisom prekršila zabranu kompanije o iznošenju uvredljivih tvrdnji na račun gostiju, jer to baca loše svjetlo na restoran. I tako je Ashley dobila otkaz. Konobarica je medijima rekla da joj je žao zbog neprikladnih komentara te da ne zna kako je njen šef došao do spornog napisa na njenom profilu, jer ga je ona podesila tako da ga vide samo njeni prijatelji. No, upućeniji poznavatelji društvenih mreža tvrde da vrlo malo korisnika znade koji su od podataka kome vidljivi. I vaš je autor, navodno iskusni surfer i posjednik profila na brojnim mrežama, nedavno otkrio da je njegov e-mail bio vidljiv određenoj skupini posjetitelja Facebooka, iako je bio siguran da ga je potpuno sakrio. Dio problema potječe od stalnih Facebookovih promjena sigurnosnih postavki, što zbunjuje neke korisnike. No, većina uopće ne obraća pažnju na ono što objavljuje. Neki, dapače, namjerno objavljuju što više privatnih podataka i vizualnih materijala, shvaćajući Facebook, kao i MySpace i druge društvene servise, kao platformu za vlastitu promidžbu. Samo što je ta promidžba uglavnom amaterska i štetna.

Oprezno o iskustvima sa šefom
Budući da je sve više korisnika koji upadaju u zamku internetske naivnosti, raste broj i onih koji se kaju što su nešto postavili online. U istraživanju agencije Retrevo, 32 posto anketiranih izjavilo je da je zažalilo zbog svog posta na internetu. Neki su od njih pretrpjeli štetu na profesionalnom planu, drugi u školi, u obitelji ili u ljubavnoj vezi. Najveći je postotak pokajnika među vlasnicima mobilnih uređaja, koji svojom pristupalnošću i lakoćom primjene očito olakšavaju činjenje grešaka. Čak je 59 posto američkih korisnika iPhonea i 54 posto korisnika drugih smartphonea priznalo da su pretrpjeli neželjene posljedice zbog sadržaja koje su plasirali na mrežu. Razumljivo, najviše je grešnika među mladima pa je 54 posto mlađih od 25 godina postavilo na mrežu neku glupost, dok je taj postotak među starijima od 25 godina još uvijek zapaženih 27 posto. Osim o aktualnim svjetskim događanjima i privatnom životu, milijuni svakodnevno pišu o svojim iskustvima na poslu, o svom poduzeću, šefovima i klijentima ili o branši u kojoj rade. Mnogi neoprezno iznose stavove o političarima ili društvenim vrijednostima koji su u suprotnosti sa stavovima poslodavca, njegovih političkih sponzora ili klijentele. U predinternetskoj eri, poslodavac je o kandidatu za posao znao ono što je pisalo u molbi, diplomi i preporukama. Razumljivo je da poslodavac uvijek želi znati više pa rabi zakonsko pravo da pregledava nečiji internetski profil, jer sve što korisnik nije zaštitio kao povjerljivo namijenjeno je javnosti, dakle i radoznalom kadroviku. Ovo vrijedi i ako je korisnik nešto propustio zaštititi zabunom ili previdom. U SAD, Kanadi i Velikoj Britaniji oko 30 posto poslodavaca priznaje da provjerava kandidate za posao na Facebooku. Slutimo da je postotak znatno veći, a sigurno je da svakodnevno raste i da se poslodavci, kao i klijenti privatnih poduzetnika, ne ograničavaju na Facebook.

Pet kardinalnih online pogrešaka
Imate li profesionalnih ambicija i profil s pravim imenom i fotografijom na društvenoj mreži, nemojte počiniti neku od kardinalnih pogrešaka, a ako ste neku ipak počinili čim prije izbrišite štetan post. Ne postavljate podatke koji su u suprotnosti s podacima iz vašeg CV-a. Ako ste već na svoju dušu lagali, pazite da se ne izlanete na internetu. Preporuku koju vam je izdao direktor njemačkog poduzeća napisao je vaš stric gastarbajter? Niste završili tečaj web dizajna koji ste spomenuli u molbi? Bar se nemojte hvaliti o tome pred znancima na internetu, jer ako je vaš poslodavac ili klijent iole informatički pismen, doznat će za prijevaru. Izbjegnite pljuvanje po poslu, kolegama, nadređenima, kupcima i drugima. Čak i ako se radi o ljudima ili kompanijama iz vaše profesionalne prošlosti, budite oprezni što pišete, jer poslodavac može s pravom posumnjati da ćete na jednak način jednom pisati o njemu. Ako ste pljuvač, morali biste biti genij i zlatna koka da vas poslodavac angažira. Odustanite od postavljanja neprikladnih fotografija. Visoko pozicionirana službenica u jednoj domaćoj novčarskoj ustanovi degradirana je nakon što je na svo profil na društvenoj mreži “nalijepila” fotografije na kojima strastveno grli i ljubi zgodnu prijateljicu. Uz to, pod fotografije je stavila nimalo laskave potpise kojima opisuje svoje radnje. Ljudi se obožavaju prikazivati u odvažnim situacijama – u plesu na stolu, opijanju u baru ili ljubavnim podvizima. To bi vam moglo pomoći radite li u zabavnoj industriji, no radite li ozbiljan posao, poslodavac može zaključiti da mu se ne isplati imati komedijaša na platnoj listi.

Digitalno doba - Svi žele da sve bude javno, i to odmah
Retrevo Gadgetology Report (u približnom prijevodu, Retrevov izvještaj o korištenju spravica) istraživanje je koje provodi istoimena kompanije, a većina podataka dolazi od ankete koju ispitanici ispunjavaju online. “Živimo u digitalnom dobu u kojemu svi očekuje da sve postane javno i to odmah”, kaže Manish Rathi, suosnivač Retreva. “Bilo da se radi o slikama s dječjeg rođendana ili o komentarima na politička zbivanja, ljudi dijele svoje misli brže i predstavljaju ih većem broju ljudi nego ikad prije.” “S obzirom na brzinu i učestalost s kojom se od ljudi očekuje da postavljaju sadržaje na mrežu, nije čudno da mnogo puta pogriješe u rasuđivanju i plasiraju nešto od čega imaju štetu”, dodaje Rathi.

Internetski grijesi
Portal Buzzle.com proveo je anketu u kojoj su poslodavci naveli najteže internetske pogreške svojih zaposlenika ili kandidata na posao. Broj označava postotak anketiranih poslodavaca koji su nekoga otpustili ili odbili zaposliti zbog određenog razloga otkrivenog u pretrazi profila na društvenim mrežama.

31% laganje o profesionalnim kvalifikacijama
25% drsko izražavanje ili nepismenost
24% povezanost s kriminalnim aktivnostima ili miljeom
19% vrijeđanje prethodnih poslodavaca
11% postavljanje vulgarnih ili krajnje neozbiljnih fotografija
8% korištenje neprikladnih nadimaka na profilu

Ozren Podnar, poslovni.hr

Tagovi: Facebook, društvena mreža, globalizacija, globalno selo, zamke
Utorak, 31.08.2010.