Kad bi bilo lako pokrenuti i voditi privatni posao, svatko bi bio sam svoj gazda! Ipak, većina ljudi odustane već kod samog razmišljanja o prvim konkretnim koracima. Ostaju u okvirima posla koji vodi netko drugi, osmosatnog radnog vremena, ponuđene plaće... I zato valja priznati - velika je hrabrost staviti budućnost na kocku, ući u vlastiti biznis, često bez puno iskustva i novca. Srećom, i u Hrvata ima sve više takvih avanturista, koji poručuju: 'Ništa nije nemoguće'.
Ništa vas ne smije iznenaditi, ništa vas ne smije ni spriječiti...Što znači pokrenuti posao, a pogotovo ako ste vrlo mladi? Prvo, ići glavom kroza zid, jer nemate poslovnih veza. Drugo, životarenje, jer nemate baš gomilu novca. Treće, dokazivanje bez granica, jer vas prvi put nitko ne shvaća ozbiljno.
S druge strane, baš za mlade ima to i nekih prednosti. Prokockate li ono malo novca što ste ga namaknuli, imate desetljeća pred sobom za izvlačenje iz financijske propasti ukoliko se posao izjalovi. Slobodni ste, možete raditi dan i noć. Nemate lošu savjest zbog rizika koji preuzimate, jer nemate obitelj koju ste dužni uzdržavati…
A oni pak nešto stariji znaju točno što žele, imaju iskustva, mrežu ljudi koji im mogu pomoći i reklo bi se da lakše uspijevaju. No imaju manje hrabrosti, a današnje poslovno okruženje vrvi mladim menadžerima u svim poslovnim okruženjima, stoga se može reći da u moderno doba svi imaju više-manje podjednaku šansu.
Da nije lako, reći će svaki novi poduzetnik. Iza njih stoji dugotrajna financijska kriza, neprospavane noći, klijenti zbog kojih su gubili živce, ali i zadovoljstvo iza svakog i najmanjeg uspjeha, zbog čega i vole svoj posao.
Kako u počecima izgledaju mladi poduzetnički životi i čega se početnici trebaju pridržavati?
1. PRIPREMITE SE NA POČETNI STRES
'Svega nekoliko desetaka tisuća kuna koje sam sa 25 godina skupila bilo je dovoljno za temeljni kapital za registriranje tvrtke. Tu su već počele prve neprospavane noći. Sada taj dio oko registracije ide brže, imamo Hitro.hr. Nakon papirologije, slijedi 24-satno radno vrijeme. Tisuću stvari koje je trebalo obaviti pored konkretnog posla – računi, koordinacija i pronalaženje novih zaposlenika, nabavke', priča Sandra Stojak, mlada vlasnica zagrebačke prevoditeljske tvrtke Ciklopea, koja je u svega nekoliko godina poslovanja uspjela zaposliti sedmero ljudi i organizirati mrežu od preko stotinu vanjskih suradnika!
Na pitanje kako su klijenti reagirali kad bi dogovarali važan posao s 25-godišnjakinjom, Sandra zaključuje: 'Često nakon već obavljenog posla, telefonskog razgovora, klijent izjavi kako je očekivao stariju osobu. Na kraju, većina nastavi nesmetano surađivati, dakle, ta činjenica mlađeg menadžera klijenta danas više toliko ne smeta, kao što je to možda bilo nekad.' No, kako je još napomenula, još je prisutna diskriminacija. 'Mnogi klijenti ni danas mene ne vide kao odgovornu osobu, nego kao mladu ženu, koja uz neprestana dokazivanja o stručnosti mora slušati još i nemoralne pozive i neumjesne šale klijenata, osobito onih koji dolaze iz građevinskih djelatnosti!'
Razmislite o nekom obliku oslobađanja od stresa kojeg je teško zaobići...Zanimljiva je i njezina poruka mladima: 'U poslovanju često susrećem menadžere i menadžerice na vrlo odgovornim pozicijama u tvrtkama, koje su još puno mlađe od mene, i zato se nitko ne bi trebao bojati mladih godina!'
2. DOPUSTITE DA VAS POUČAVAJU
Poduzetnici početnici često pokušavaju imati sve konce u rukama i niti jedan dio posla se ne usude prepustiti bilo kome drugome. To zna ići tako daleko da čak ni ne konzultiraju starije iskusne kolege ili bilo kojeg stručnjaka za određeno područje. No ako ste mladi i neiskusni, takvi ljudi bi mogli biti izvrsni mentori i mogu vas poštedjeti većih pogrešaka.
Početnička je pogreška brojnih mladih koji se odvaže na samostalan posao to što ne posvete dovoljno vremena istraživanju tržišta, konkurencije, lokacija, što im ulog nije pravilno raspodijeljen ili nisu predvidjeli još onih nekoliko tisuća kuna koje valja izdvojiti… niz je elemenata i previde li samo jedan ili dva, kasnije zaglave i zapravo ugase posao zbog vrlo glupih razloga. A na sve im je to netko iskusan mogao ukazati, samo da su pitali i slušali.
'Nitko nije svijet za sebe. Velika je nagrada pridobiti povjerenje starijih kolega, koji cijene rad i predviđaju eventualne pogreške koje proizlaze iz neiskustva. Nisam izbjegla sve pogreške, ali vjerujem kako sam spremnošću na slušanje i učenje lakše prolazila kroz zadatke', priča Sandra.
Počnite od starijih iskusnih kolega preko marketinških stručnjaka, neće to nužno biti promašena investicija, a kamoli potražite li od njih barem savjete.
3. BRZO GRADITE ŽIVOTOPIS
Mnogi mladi ljudi se nakon ulaska u privatni biznis bore s problemom percepcije da imaju premalo iskustva i da ne mogu biti kvalitetni u poslu. Eto, tu leži izazov: kako potencijalnim klijentima, pa čak i vlastitim zaposlenicima, dokazati da ste sposobni i natjerati ih da vas shvaćaju ozbiljno?
Nisu li svi ljudi pomalo sumnjičavi kad vide 19-godišnju frizerku u salonu, 20-godišnju tetu u vrtiću u koji su doveli dijete, kad 'klincu' automehaničaru na popravak ostavljamo svog metalnog ljubimca?
No kad nakon upita o stručnosti ta mlada poduzetna osoba odgovori kako ima više diploma, kako je prošla najbolju praksu, svatko se bar malo smiri.
Okružite se sposobnim suradnicima.Neven Zubak imao je nešto preko dvadeset godina kada je osnovao vlastitu informatičku tvrtku. Kako je ispričao, kad bi ga prvi put vidjeli klijenti u čiju je tvrtku došao, primjerice umrežiti računala, svi bi se međusobno pogledali s vidljivim čuđenjem.
'Pitanja poput onih 'zar glavni nije mogao doći' ili 'jeste li sigurni da možete sami' bila su uobičajena. Nije bilo lakše ni kod izrade internetskih stranica, svi su htjeli vidjeti moje prethodne projekte. Upravo zato sam u početku mnoge poslove radio i besplatno, kako bih što prije obogatio listu svojih uradaka', otkrio je danas 33-godišnji direktor.
4. OPREZNO SA ZARAĐENIM NOVCEM
Novac je najvažnija briga vrlo mladih poduzetnika, osobito jer najčešće oni novca uopće nemaju. A opet se nekako snalaze. Ili na hrpu stave svu ušteđevinu u dobrima i u novcu, pokušaju dobiti kredit za pokretanje posla, ili pak pokušaju pronaći nekog velikodušnog investitora.
Kada se dočepaju nekog novca, sljedeći izazov je odoljeti da sve to ne potroše već na početku. Većina poduzetnika još dugo nakon što starta s poslom mora zarađeno reinvestirati u posao, i zaboraviti na privlačne plaće i opaki automobil. Ne čudi kad uspješni kažu da su životarili deset godina radeći i više od deset sati dnevno prije nego što se posao ustabilio.
Na to je mlade poduzetnike upozorila i Helena Brajan, koja je na čelo danas uspješne obiteljske građevinske tvrtke Vest izgradnja došla prije osam godina. Unatoč dobroj zaradi tvrtke, još uvijek ne razmišlja o trošenju zarađenog novca na luksuzne stvari, iako bi si ponešto već mogla priuštiti.
'Širenje poslovanja odnosno ulaganja u sredstva za rad, poput strojeva, građevinskog materijala, održavanje vozila i niz tekućih troškova ne dopuštaju trošenje zarađenog bez kontrole. Uvijek valja ostaviti i poprilične rezerve za nepredvidive situacije, pa čak imati na umu i kako bi tvrtka i zaposleni normalno preživjeli ukoliko se dogodi razdoblje bez ugovorenih poslova', kaže Helena.
Poštena borba
Živimo u mladoj poduzetničkoj zemlji u kojoj privatnicima valja posvetiti iznimnu pozornost i poticati ih na sve načine. U Hrvatskoj imamo 72.000 tvrtki, od čega 93 posto čine male i srednje tvrtke. To znači da se ipak mnogi odvaže ući u privatne vode, no gospodarstvo nam vapi za još i još. I da podsjetimo, u našoj zemlji postoje prilično dobri programi za poticanje poduzetništva, koje možete proučiti na www.mingorp.hr, gdje će većinu osobito zanimati programi kreditiranja.
Naravno, valja nam se u svemu tome zauzimati i za dobru poslovnu praksu te stvoriti klimu u kojoj privatni poduzetnik ne bi bio onaj koji iskorištava radnike i vara državu, već zbiljski generator gospodarstva s reputacijom.