Rad od kuće katkad može biti najbolje rješenje i za poslodavca i za radnika.
U važećem radnom zakonodavstvu jedan od mogućih fleksibilnih oblika rada jest rad na izdvojenom mjestu (rad od kuće). Kao razlog uvođenja zakonske mogućnosti rada na izdvojenome mjestu navodi se otvaranje novih radnih mjesta i povećanje zaposlenosti, a naročito posebnih kategorija radnika kojima se time omogućava povezivanje njihovih osobnih i obiteljskih obveza i rada. Iako je zakonski reguliran, a uzimajući u obzir sve pogodnosti, i za radnika, i za poslodavca, rad kod kuće u Hrvatskoj još nije dovoljno prepoznat kao opcija za kojom bi češće posezali poslodavci u težnji za smanjenjem, odnosno optimizacijom troškova poslovanja. Riječ je zapravo o jednom od fleksibilnih oblika zapošljavanja koji mogu u određenim situacijama i za određene vrste poslova biti dobro rješenje za obje strane, tj. i za radnika i za poslodavca, pa i društvo u cjelini.
Putni troškovi
Prednosti rada od kuće su, govoreći s aspekta poslodavca, uglavnom povezani s, primjerice, optimizacijom troškova poslovanja u smislu da nema nepotrebnih putnih troškova radnika s posla i na posao, zatim smanjenje troškova za službeni prostor i sl. S druge strane može se raditi o tome da poslodavac takav rad omogući uvažavanjem želje radnika i na njegovu molbu. Za radnika to može značiti prilagodljiv raspored dnevnih obveza, što znači da si sam može organizirati satnicu, a posljedično će postizati veću učinkovitost, što sve rezultira većim zadovoljstvom i motivacijom. Na taj način radnik može svoj dan organizirati onako kako to njemu najbolje odgovara, s tim da mora voditi računa da mora pritom ispoštovati jednu od ugovornih obveza, a to je da u određeno vrijeme mora biti na mjestu rada kako bi ga poslodavac mogao nadzirati. Isto tako bitno je da radnik vodi osnovne elemente evidentiranja radnog vremena onako kako to propisuje Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima (NN 37/11).
Sigurni uvjeti rada
Zakon o radu (NN149/09, 61/11) člankom 15. propisuje koje sve dodatne uglavke mora, osim obveznih iz čl. 13. ZOR-a, sadržavati pisani ugovor o radu za rad na izdvojenome mjestu rada. ZOR-om se utvrđuje zasnivanje radnog odnosa i uvjeti za obavljanje takvog rada, obvezni sadržaj ugovora o radu i odredbe Zakona o radu koje se na ugovor primjenjuju, odnosno ne primjenjuju. Na ugovor o radu na izdvojenom mjestu ne primjenjuju se sljedeće odredbe Zakona o radu: odredbe o rasporedu radnog vremena, skraćenome radnom vremenu, prekovremenom radu, preraspodjeli radnog vremena, noćnom radu, stanci, dnevnom odmoru, tjednom odmoru, plaćenom dopustu, osim za slučaj sklapanja braka, poroda supruge i smrti člana uže obitelji, te o neplaćenom dopustu i pravu na povećanu plaću. O svakom sklopljenom ugovoru o radu na izdvojenome mjestu rada poslodavac je dužan u roku od 15 dana od dana njegova sklapanja obavijestiti tijelo državne uprave za poslove inspekcije rada. Ako poslodavac ne bi tako postupio, može biti kažnjen za najteži prekršaj kao i ako bi ga sklopio za poslove za koje se inače ne smije sklopiti. Ili pak ako ugovor ne sadrži sve uglavke koje bi morao sadržavati. U vezi s navedenim valja naglasiti da postoje i poslovi koji se ne mogu raditi kod kuće, a to su prije svega oni za koje je propisano posebnim propisom da se rade u skraćenom radnom vremenu. Dakle, riječ je o poslovima na kojima uz primjenu zaštite zdravlja i sigurnosti na radu nije moguće zaštiti radnika od štetnih utjecaja. Pitanje rada na izdvojenome mjestu može se urediti ugovorom o radu ili kolektivnim ugovorom kojim su utvrđeni uvjeti rada kod poslodavca. Bitno je napomenuti da plaća radnika s kojim poslodavac sklopi ugovor o radu na izdvojenome mjestu rada ne smije biti utvrđena u manjem iznosu od plaće radnika koji u prostorijama toga poslodavca radi na istim ili sličnim poslovima. Poslodavac je u slučaju rada na izdvojenom mjestu rada dužan osigurati radniku sigurne uvjete rada, a radnik je dužan pridržavati se sigurnosnih i zdravstvenih mjera u skladu s posebnim propisima, prije svega sa Zakonom o zaštiti na radu.