Sačuvajte zdravlje i posao - kako prepoznati i spriječiti mobing?

Izloženi ste verbalnom vrijeđanju, ponižavanju, degradiranju od strane jedne ili više osoba. Osjećate se manje vrijednim, gubite dostojanstvo, dežurni ste krivac za sve loše stvari koje se dogode u firmi. Sve skupa „gutate“ i mislite da će tome doći kraj. Izloženi ste mobingu? U koliko ga na vrijeme ne spriječite doći će do psihosomatskog i depresivnog poremećaja, sindroma izgaranja na poslu. Nakon višegodišnjeg teroriziranja postoji mogućnost obolijevanja od kroničnih bolesti i poremećaja te napuštanja posla.

Što je mobing?

Mobing je zlostavljanje na radnom mjestu kojim jedna osoba ili skupina njih sustavno psihički zlostavlja i ponižava drugu osobu.

Mobing se obično pokazuje kroz verbalno vrijeđanje, zastrašivanje, degradiranje, ponižavanje, a rjeđe fizički kontakt. Naziv dolazi od engleskog glagola « to mob» što znači nasrnuti i imenice «mob» što znači gomila, puk.

Postoje dvije vrste mobinga

1) Horizontalni koji se odvija između radnika koji su na jednakoj poziciji u hijerarhiji

2) Okomiti koji se odvija između pretpostavljenog i jednog ili više podređenih radnika.

Mobing često nastaje iz sukoba među suradnicima kojima započinju loši međusobni odnosi. Izvorni sukob se zaboravlja, a netrpeljivost ostaje.

Potisnuta agresija pretvara se u teroriziranje i žrtva se počinje osjećati manje vrijednom, gubi svoje dostojanstvo. Dolazi do samookrivljavanja žrtve i osamljenosti. Žrtve najčešće ne pričaju što se dešava jer se srame i boje se da im drugi ne bi vjerovali.

Žrtva postaje dežurni krivac za sve propuste i neuspjehe.

Kod žrtve se pojavljuje psihosomatski i depresivni poremećaj, sindrom izgaranja na poslu.

Nakon višegodišnjeg teroriziranja obolijevaju od kroničnih bolesti i poremećaja te napuštaju posao.

Primjeri mobinga

Idealne žrtve su odgovorne, motivirane osobe, savjesne i osjetljive na priznanje i kritiku, čija reakcija na nepravedno okrivljavanje rezultira povećanim naporom da zadovolji zlostavljača. Žrtva je u dvojbi da li je dobro obavila posao.

Mobing se može lako prepoznati, ali je ponekad teško razlučiti dali se radi o strogom i autoritativnom šefu ili je to maltretiranje. Ukoliko ima dileme osoba se treba zapitati da li bi većina ljudi koju poznajete takav postupak ili izjavu smatrala neprihvatljivom.

U radnom okruženju žrtva teško dolazi do riječi, ili je često prekidana.

Postaje objektom zlonamjernih glasina i ogovaranja, često je isključena iz društvenog života na poslu.

Zastrašivanje, podcjenjivanje, omalovažavanje, stalno kritiziranje

Izbjegavanje davanja zahtjevnijih poslova, te davanje samo besmislenih zaduženja ispod kvalifikacijske razine

Stalno mijenjanje uputa za rad i postavljanje nemogućih rokova.

Upotreba prostih i uvredljivih šala

Nezasluženo kažnjavanje i vikanje.

Nadziranje i neuobičajeno pojačana kontrola.

Onemogućavanje izvršavanja radnih obveza, napredovanja, usavršavanja.

Čest primjer je da se radniku odredi radno mjesto daleko od doma i on je prisiljen dati otkaz.

Kako spriječiti mobing?

Poslodavac i zaposlenici trebaju biti upoznati s pojmom mobinga i njegovih posljedica, te raditi na suzbijanju mobinga i prevenciji, prvenstveno edukacijom

Ako osoba ima osjećaj da je žrtva zlostavljanja na poslu treba zabilježiti vrijeme događaja sa što više detalja, svjedoka.

Žrtva bi se trebala obratiti osobi u radnoj sredini u koju ima povjerenja, sindikatu, inspektoru rada i odlučno zlostavljaču reći pred svjedokom da njegovo ponašanje nije prihvatljivo. Izvan radne sredine treba obavijestiti liječnika medicine rada s kojim poslodavac ima ugovor ili svom liječniku opće medicine.

Nikad ne vraćati istom mjerom.

Problem mobinga treba spriječiti preventivnim programima koje bi svaka uprava poduzeća trebala primjenjivati.