Prijava
Traži
Najčešća asocijacija službenog puta u Hrvatskoj još uvijek je dobra zarada na dnevnicama.
Omiljena destinacija - inozemstvo
Službeni putovi trebali bi imati svoju svrhu i razlog, dok je cilj da se nešto od službenog puta dobije - posao, kontakt ili neki konkretni ugovor. Koliko tvrtke ili država danas troše na službene putove i dnevnice teško je izračunati. Iako bi troškovi države trebali biti transparentni, osim o vrtoglavim općim ciframa rijetko se kada raspravlja o tome koji su učinci bili od pojedinih službenih putova. Primjerice, ako neka hrvatska službena delegacija putuje u Bruxelles, po jednoj se osobi za avionsku kartu potroši oko četiri do pet tisuća kuna, hotelski smještaj često prelazi i 400 eura, a službenik države dobiva i dnevnicu od 50 do 100 eura po danu. Lako je izračunati koliko u konačnici državu košta neki službeni put, a ako je on tek protokolarne naravi, lako se da utvrditi i koliko bi se godišnje radnih mjesta moglo otvoriti kada bi se troškove putovanja i dnevnica planiralo racionalnije. Najbolje se dnevnice ostvaruju kada putujemo na sajmove u inozemstvo, a bez obzira imamo li štand ili ne, ostaje se najmanje pet dana, kaže za Croatiabiz direktor jedne hrvatske kompanije u državnom vlasništvu. Osim što se malo "promuvamo" i vidimo što nam radi konkurencija ili ako se sastanemo s potencijalnim poslovnim partnerima, najčešće naši sajamski izleti završavaju bez konkretnih rezultata, no to nikoga niti ne zanima, važno je malo maknuti se iz zemlje, dobiti dnevnicu i obaviti shopping. Tako danas govori većina poslovnih ljudi koji imaju mogućnost da bez ikakvih obaveza putuju po svijetu i zarađuju dobre dnevnice.
Umjesto sastanka, obilazak grada
Kontrola novca najmanja je u hrvatskim ministarstvima, državnim institucijama i kompanijama kojima upravlja država. Zato se vrlo lako može i utvrditi kako su godišnja sredstva za troškove službenih putova i po nekoliko puta veća nego u kompanijama. Primjera trošenja novca moglo bi se nabrajati unedogled, a najsvježiji je onaj od prije mjesec dana kada je gradonačelnica Zagreba povela gospodarsku delegaciju u Moskvu. Iako su predstavnici ruskih farmaceutskih kompanija bili spremni razgovarati s hrvatskim predstavnicima o konkretnim poslovima, predstavnici nekoliko domaćih tvrtki nisu se uopće pojavili na sastanku. Razlozi su banalni. Naime, zbog kratkoće boravaka u Moskvi odlučili su ne otići na sastanak već to vrijeme iskoristiti za obilazak grada, iako je ta mini afera bila top tema nekoliko dana u medijima, postupno je zataškana i javnost je ostala bez informacija o odgovornosti aktera. No, ostavila je sigurno negativan dojam kod ruskih partnera koji će idući put bolje procijeniti situaciju i razmisliti je li im potrebno svoje vrijeme trošiti na hrvatske gospodarske delegacije. Pitanje odgovornosti danas je najmanje važno u Hrvatskoj. A bez odgovornog ponašanja nema ni napretka, reći će svatko tko biznis i kontrolu tijeka novca dobro zna. Pa i svaki običan građanin to na svojim mogućnostima može izračunati.
Za Croatiabiz.com piše Filip Rakić
Na radnom mjestu
Poduzetništvo
Magazin
HR karijere
HR Whisperer
Edukacija
Leadership transformacija
