Sve više ljudi doživljava mobbing. Evo komu se besplatno obratiti za pomoć

Mobbing je danas sve veći i učestaliji problem, a riječ je o zlostavljanju koje se rijetko prijavljuje primarno zato jer se zaposlenici boje za sigurnost vlastitog radnog mjesta.

U Hrvatskoj još uvijek ne postoji zakonska definicija mobbinga, međutim kao mobbing se smatra svaki oblik nasilja na radnom mjestu tijekom duljeg vremenskog perioda koje karakterizira psihičko ili moralno zlostavljanje.

Kako se navodi službenim stranicama hrvatskog ombudsmana, mobbing može uključivati brojne oblike izdvajanja, izbjegavanja te onemogućavanja održavanja socijalnih kontakata na radnom mjestu.

Osim toga, pod mobbing ubrajamo i napade na ugled ili negativne komentare na račun osobnih karakteristika žrtve.

Mobing savjeti

Kako prepoznati mobbing?

Švedski psiholog Heinz Leymann mobbing je doslovno definirao kao “psihološki teror koji podrazumijeva neprijateljsku i neetičnu komunikaciju”.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo mobbing opisuje kao svojevrstan oblik agresije koji se najčešće lako prepoznaje, međutim ponekad može biti i skriven tako da ga je prilično teško uočiti te sukladno tomu pravovremeno reagirati.

Neki od primjera mobbinga uključuju:

zastrašivanje
širenje zlonamjernih glasina, ogovaranja ili podataka koji nisu istiniti
isključenje ili socijalna izolacija osobe
podcjenjivanje ili namjerno omalovažavanje onoga što osoba radi
fizičko zlostavljanje ili prijetnja zlostavljanjem
izbjegavanje davanja zahtjevnijih poslova bez nekog razloga
konstantno mijenjanje uputa za rad
postavljanje rokova koje je nemoguće ostvariti
zadržavanje informacija ili namjerno davanje pogrešnih informacija

Sve više ljudi doživljava mobbing

Prema istraživanju Međunarodne organizacije rada, čak 743 milijuna ljudi diljem svijeta barem je jednom doživjelo oblik nasilja i uznemiravanja na svome radnom mjestu.

Pritom je 54,4 posto ljudi spremno otvoreno govoriti o vlastitom iskustvu nasilja i mobbinga na radnom mjestu.

Kao glavne razloge navode strah za vlastiti ugled te uvjerenje da prijava nema smisla jer neće donijeti konkretne promjene.

Osim toga, mnogi ne prepoznaju određene obrasce ponašanja kao zlostavljanje, smatrajući ih dijelom uobičajenog radnog okruženja, privremenog stresa poslodavca ili kolege – nečim prolaznim i nevažnim.

Tko su najčešće žrtve?

Međutim, mobbing nije i nikada ne bi trebao biti nevažan kao takav.

Najčešće mete mobbinga su novozaposleni, odnosno osobe koje su tek došle u neku tvrtku.

Naime, budući da su još u fazi prilagodbe i nemaju razvijene društvene odnose unutar kolektiva, često postaju laka meta.

Osim toga, zlostavljanju su izloženi i zaposlenici koji se razlikuju po spolu, rasi, nacionalnosti, dobi, seksualnoj orijentaciji ili fizičkim sposobnostima.

No, valja istaknuti da meta zlostavljača na radnome mjestu mogu biti i visokokvalificirani radnici koji su iznimno kompetentni, kao i oni koji su dulje vrijeme u tvrtki. Meta mobbinga često postaju zbog ljubomore ili čak straha od konkurencije

Važno je potražiti pomoć

Ohrabrujemo sve one koji smatraju da su na bilo koji način zlostavljani na radnom mjestu - da to zlostavljanje i prijave.

U Hrvatskoj pomoć možete potražiti u Udruzi za pomoć i edukaciju žrtava mobbinga. Radi se o udruzi koja postoji od 2004. godine, a koja ima cilj senzibilizirati javnost glede mobbinga.

Ondje možete dobiti psihosocijalnu podršku, ali i savjetodavnu pomoć stručnih osoba te pravne savjete za bilo koji oblik nasilja na radnom mjestu.

Kako prepoznati mobing?

Koliko je raširen problem u Hrvatskoj?

Prema podacima spomenute Udruge, u Hrvatskoj je u 2023. godini besplatnu primarnu pravnu pomoć u udruzi zatražilo 1710 stranaka.

Od toga je 678 radnika potražilo pravnu pomoć zbog mobbinga. Za usporedbu, u 2022. godini udruzi se za pomoć obratilo 1196 stranaka, od čega 290 muškaraca i 906 žena.

Od ukupnog broja stranaka u Udruzi tada je bilo ukupno 1112 žena i 598 muškaraca.

Zatražili smo od Udruge i podatke za prošlu godinu. Objavit ćemo ih čim nam dostave odgovore.

Kako dokazati mobbing?

Dokazivanje mobbinga ovisi o vrsti zlostavljanja na radnom mjestu.

Prema priručniku udruge, u slučajevima diskriminacije kao ključni dokazi koriste se svjedočanstva, brojni dokumenti, e-mailovi, audio i videosnimke (ovisno o zakonima pojedinih država), upitnici, stručna mišljenja i slični materijali.

Mobbing nije problem pojedinca

Mobbing se često pogrešno percipira kao problem pojedinca, iako ima ozbiljne društvene posljedice.

Osim žrtve i njezine obitelji, pogođeni su i poslodavci u kontekstu nezdrave radne klime, smanjenja produktivnosti, porast bolovanja i slično, kao i društvo u cjelini - veći troškovi liječenja, gubitak radnih sati, pad ekonomske produktivnosti.

Žrtve gube motivaciju, samopouzdanje, a u težim slučajevima i egzistenciju. Poslodavci koji ne sprječavaju mobbing riskiraju lošiji tržišni položaj i gubitak ugleda. Država snosi troškove liječenja, pravnih sporova i smanjenja radne učinkovitosti, što dugoročno negativno utječe na ekonomiju.

Ako doživljavate nasilje na radnom mjestu ili poznajete nekoga nad kime se vrši mobbing - kontaktirajte udrugu za pomoć.

Izvor fotografija: Canva, Unsplash

Zapratite nas na LinkedIn-u
→ https://www.linkedin.com/company/posao-hr