Klasična - i preživjela - teorija kaže da je svrha djelovanja poduzeća uvećanje bogatstva, stvaranje dobiti.
Tvorac te nekad revolucionarne teorije je znameniti politekonomist Adam Smith (1723.-1790.). Danas se tumači da je poduzeće institucija društva koja izvršava neku društvenu ulogu. Dobit je nužna, ali je u drugom planu; bez dobiti poduzeće ne može funkcionirati. Ali, dobro poduzeće, osim stjecanja dobiti, mora činiti dobro. Nekad je organizacija svojim zaposlenicima bila tek mjesto egzistencije, a danas se očekuje da im bude mjesto ugodna života. Stručnjak Jefrey Pfeffer tvrdi da poduzeće može ostvarivati mnogo više dobiti - i do 30% - ako menadžeri rade na motivaciji, predanosti i znanju zaposlenih. U tom smislu knjiga Španjolaca Pabla Cardonea i Carlosa Reya 'Upravljanje pomoću misija' daje dobre naredne primjere.
Zaposlenici više globalnih kompanija (Merck, Proctor i Gamble ili W. L. Gore) mogu stjecati dionice svojih tvrtki po povoljnim uvjetima. Nadalje, mnoge uspješne kompanije koriste sustav decentraliziranog odlučivanja, kad se glavnog menadžera ne pita za svaku i najmanju stvar, već inicijativa teče slobodno po svim razinama. Zaposlenik kompanije Southwest Airlines, SAD, ovako to opisuje: "Odnose se prema tebi s poštovanjem, dobro ti plate i daju ti ovlasti. Koriste se tvojim idejama kako bi uspješno riješili svoje potrebe i probleme. Svima dobro!" Sljedeća važna stvar je sigurnost radnog mjesta. Poznata svjetska inovativna tvrtka 3M čini mnogo da bi izbjegla stavljanje ljudi na čekanje i dijeljenje otkaza. Briga o timskom duhu je jako važna tvrtki Whole Foods Market. Novi djelatnici se zapošljavaju na određeno vrijeme, a da bi kandidat nakon pokusnog rada bio primljen na neodređeno vrijeme mora proći glasovanje svojih budućih kolega.
Opsežno usavršavanje je sljedeći način rasta motiviranosti pa je u Motoroli godišnja obveza i predsjednika tvrtke i portira provesti na edukaciji 40 sati (mnoge tvrtke imaju sličnu politiku - 5% od fonda sati rada). Smanjenje statusnih razlika je zanimljiv trend među menadžerima novog tipa. Ured generalnog direktora Intela je u stvarnosti manji otvoreni ograđeni prostor u zajedničkoj velikoj prostoriji. Glavni menadžer tvrtke Whole Foods Market nikad nije dobio plaću 10 puta veću od prosječne u tvrtki. Pfeffer spominje i važnost istinitog i redovitog informiranja radnika o financijama i stanju poduzeća. Sve su to novi putevi - načini gradnje tvrtke u ono što se naziva „ugodnim poduzećem".