Prijava
Traži
Tko se od vas dobro slaže sa svojim nadređenim? A koliko vaših prijatelja i poznanika se dobro slaže sa svojim nadređenim? Nema puno pozitivnih odgovora. Šefovi su često osuđeni na to da ih se promatra kao negativce, često se kaže da ako šefa svi vole, onda on zapravo nije dobar šef. To nikako ne mora, niti smije, biti tako. Svatko od nas tko radi za nekog drugoga (a možda je to i naš šef) ima svojeg šefa. Da bismo se što bolje slagali s tom osobom, s kojom provodimo 40-tak i više sati tjedno usko surađujući, pokušati ću kroz ovaj tekst prezentirati nekoliko pravila i savjeta koja nam mogu pomoći u uspostavljanju kvalitetne suradnje.
Činjenica je, međutim, da ima ljudi s kojima jednostavno ne možemo raditi - oni su materijal koji je težak i problematičan i za stručne osobe. U takvim prilikama mi moramo odlučiti da li ćemo se prilagoditi, ili ćemo otići. Sto god odlučili, trebamo izbjegavati pretjerano razmišljanje i analiziranje nadređenog, nerviranje zbog toga što nešto je - ili nije - napravio ili rekao, okrivljavanje, optuživanje i slično - sve je to nepotrebno. Razlog tome je samo jedan - time nećemo promijeniti ama baš ništa. Moramo se pomiriti s činjenicom da druge ljude ne možemo promijeniti. Kada situaciju ne možete promijeniti, a teško ju možete prihvatiti odlučite da li ćete se prilagoditi ili otići i djelujte u skladu sa svojom odlukom.
Također, u tekstu nadređenog spominjemo kao mušku osobu, ali samo radi pojednostavljena. Svjesni smo činjenice da ima i ženskih osoba na rukovodećim pozicijama, a ovaj se tekst odnosi i na njih.
ŠTO SE OD VAS OČEKUJE?
U ovom tekstu baviti ćemo se onim drugim nadređenima - onima koji u svojem radu imaju jasne ciljeve: ostvarenje planiranih rezultata. Svaki menadžer zna da svoje rezultate može ostvariti koristeći resurse koji su mu na raspolaganju, a najvažniji od tih resursa su ljudi. Dakle, vi. A da biste mu vi mogli pomoći u ostvarenju planova, on mora jasno znati što od vas želi i s vama to jasno komunicirati. Vi i vaš nadređeni trebate jedno drugo da biste uspjeli i zato je vaš međusobni odnos vrlo važan! Naučite se kvalitetno surađivati, kako biste mogli raditi učinkovito, timski uz postizanje vrhunskih rezultata.
Odgovornost za stvaranje odnosa sa nadređenima ima svaki zaposlenik, a ne samo menadžerska struktura. Mislimo daje s našim šefom nekada teško surađivati - u pravu smo! Pogledamo li i drugu stranu novčića, vidjeti ćemo da je i s nama nekada teško surađivati.
Vi morate znati želi li vaš nadređeni da budete samoinicijativni, ili želi da ne poduzimate ništa bez jasnog naloga i uputa; da li želi da budete kreativni, želi li da budete proaktivni; što ne želi; tolerira li intuitivno odlučivanje, ili očekuje racionalnost... Znate li odgovore na ta pitanja? Želite li uspostaviti kvalitetnu suradnju, morate ih znati, jer kako možete znati što i kako raditi, ako ne znate što se od vas očekuje. Pored toga, mi moramo svjesno preuzeti inicijativu da poboljšamo odnos s našim nadređenim, a kako bismo iz njega izvukli maksimalne koristi za nas osobno i za organizaciju. Naša uloga u tome nije pasivna, i mi smo aktivni graditelj tog odnosa.
USPOSTAVLJANJE KVALITETNE SURADNJE
Ako vi uspijete, vaš nadređeni ima veće šanse da će uspjeti. Ako vaš nadređeni uspije, vi ćete uvijek biti promatrani kao dio pobjedničkog tima. Kvalitetna suradnja s nadređenim može vam donijeti mnoge koristi, čak i onda kada se na slažete s nekom od odluka ili mišljenja. Ta kvalitetna suradnja omogućiti će vam da razvijate svoje kompetencije, znanja i vještine, da stječete dragocjena iskustva, pripremate sebe za preuzimanje većih odgovornosti, da radite sadržajniji posao, pa u konačnici i da napredujete i razvijate svoju karijeru. Pored toga, uz kvalitetnu suradnju vaš nadređeni može imati u vas povjerenja, što će dovesti do toga da će vas manje provjeravati i kontrolirati, da će se s vama konzultirati, saslušati vaše mišljenje, te će vam delegirati zadatke kroz koje ćete učiti, usavršavati se i osobno se razvijati. U takvoj situaciji on (ili ona) sigurno će biti razumniji u svojim zahtjevima, te će češće zajedno s vama razmatrati mogućnosti rješavanja nekog zadatka uz razumne rokove, a vi ćete lakše predvidjeti i izbjeći potencijalne probleme i poboljšati kvalitetu i kvantitetu vašeg posla. To vam može donijeti i više samopouzdanja i motivacije, te poštovanje od kolega, kao i uživanje u obavljanju posla. U konačnici, vi ćete sigurno biti podržani i nagrađeni za vaš rad i angažman, u skladu s mogućnostima. Ako k tome dodamo da će ovakva suradnja povećati sigurnost vašeg radnog mjesta i umanjiti stres, moj strah da vam ovaj tekst ne bi mogao biti interesantan u potpunosti iščezava.
Međutim, ovaj tekst nije čarobni štapić koji će vam ponuditi instant rješenja za stvaranje idile na poslu - zbog kompleksnosti ljudske prirode jednostavna rješenja ne postoje. Ono što nam je na raspolaganju, to je odabir neke realistične strategije koja će se dugoročno (uz naglasak na dugoročno) isplatiti.
Koliko god mi želimo i zahtijevamo da ljudi u svojem ponašanju prema nama budu objektivni, to nije moguće postići. Percepcija i emocije uvijek su prisutni i iz prikrajka šalju signale koji utječu na našu objektivnost. To su elementi koji su uvijek prisutni u komunikaciji i bitno utječu na dojam koji ćemo stvoriti o sebi, i na dojam koji mi stvaramo o drugima.STIL RADA I MEĐUSOBNI ODNOSI
Svaka osoba drugačije funkcionira, ima različite preferencije i drugačiji stil rada. Želimo li se tom stilu prilagoditi i izvući najviše iz njega, prvo ga moramo prepoznati. Svatko od nas ima jedinstveni stil rada, način na koji volimo raditi, i ako dobro poznajemo taj stil, to ćemo manje stresa stvarati u radu. Poznavajući taj stil, bolje funkcioniramo, smanjujemo vrijeme potrebno za obavljanje određenih zadataka i lakše komuniciramo s okolinom. Poznavanje onoga što mi, ili naši kolege, znamo i volimo raditi, te kako volimo raditi početna je točka za uspostavljanje kvalitetnih radnih odnosa. Naime, temeljem poznavanja stila rada možemo povećati svoju radnu učinkovitost. Koje su to potrebe koje pokreću našeg nadređenog, što preferira, što ga motivira, a što demotivira?
Da biste otkrili neke od tih elemenata, možemo se zapitati sljedeća pitanja:
- trebam li i kako pokazati da može u mene imati povjerenja?
- želi li da ga obavještavam o događanjima u tvrtki (pri tome se ne misli na špijuniranje!)?
- trebam li sve dogovore prezentirati u pisanom obliku?
- da li probleme trebam rješavati na formalnim sastandma, ili "u hodu"?
- kako i kada pitati za pomoć u rješavanju problema?
- kako doznati kriterije za određivanje prioriteta?
- na koji način ću prezentirati svoja razmišljanja i ideje?
Odgovori na ova pitanja kazuju vam kakve ćete odnose stvarati s vašim nadređenim. Prilagodimo se, nadređeni će nas promatrati kao sposobne, lojalne i kompetentne suradnike. Odnose, međutim, stvaramo sa svim ljudima (ubaciti sada što su odnosi, kakav značaj imaju za ljude i sl.).
Generalni savjeti, temelj koji nije upitan, bez obzira na to kakav stil rada ima vaš nadređeni su:
- neposrednost - uvijek treba znati kako pristupiti nekom zadatku ili problemu; npr. moramo znati za što trebamo čekati odobrenje nadređenoga, a što možemo (i moramo) odmah napraviti.
- otvorenost i povjerenje - ako uvijek moramo razmišljati i provjeravati ono što nam drugi govore, tada nepotrebno gubimo vrijeme i energiju, ali i motivaciju.
- povezanost s jasnim ciljevima -jasno definirani ciljevi i odgovornosti, kada je potrebno i u pisanoj formi.
- definiranost - podrazumijeva jasnu definiciju pravila, zadataka, odgovornosti.
- obostranost - stvaranje obostrane komunikacije i interakcije, poštivajući obje strane.
- zajednička korist - iako se ciljevi nas i naših nadređenih ne podudaraju uvijek, sve što činimo mora biti korisno za obje strane.
Poželjno je da imate jasan opis posla, iako to, nažalost, ne postoji svim, osobitu u manjim gospodarskim subjektima. Ne postoji li, kreirajte sami svoj opis posla temeljen na onome što radite. Bilježite i dokumentirajte u njega sve radne zadatke koje obavljate, bez obzira na to da li ih obavljate povremeno ili redovito. U pravome trenutku pokažite taj opis posla svojem nadređenom i prodiskutirajte ga s njime. Vaš stav u toj diskusiji mora odavati takav ton, koji će vašeg nadređenog uvjeriti da je opis posla samo temelj za kvalitetno obavljanje radnih zadataka i jasno definiranje prioriteta, a ne alibi koji će vam pri nekom novom ili modificiranom zadatku biti izgovor da "to nije u vašem opisu radnog mjesta". Zajednički promotrite opis posla i provjerite da lije potrebno isti izmijeniti. Ukoliko je potrebno, učinite to zajednički.
Kada vam se nadređeni obraća, budite spremni odgovoriti na njihove zahtjeve ili pitanja u najkraćem mogućem roku. To, međutim, ne znači da baš uvijek morate "plesati kako oni sviraju" - budite spremni i zauzeti se za sebe. Pri tome budite pristojni, ali čvrsti.
STVARANJE POZITIVNE SITUACIJE I REZULTATA
Koliko god mi želimo i zahtijevamo da ljudi u svojem ponašanju prema nama budu objektivni, to nije moguće postići. Percepcija i emocije uvijek su prisutni i iz prikrajka šalju signale koji utječu na našu objektivnost. To su elementi koji su uvijek prisutni u komunikaciji i bitno utječu na dojam koji ćemo stvoriti o sebi, i na dojam koji mi stvaramo o drugima. Iako odjeća zaista ne čini čovjeka, ona je poslu jednako važna kao i naš imidž, ponašanje i neverbalna komunikacija. Naš poslovni dojam prvenstveno treba odavati profesionalnost, a to uključuje kompetentnost, povjerljivost i vjerodostojnost. Međutim, dojam profesionalnosti sam po sebi neće vam značiti ništa, ako iza njega ne stoje rezultati. Cesto mislimo, uvjereni smo, da moramo biti nagrađeni ako radimo puno. No, količina posla tekje sekundarni kriterij za ocjenjivanje naše radne uspješnosti. Niti jedan menadžer neće biti impresioniran činjenicom da ste "vrlo zaposleni". Primarni kriterij za ocjenjivanje ipak su rezultati koje postižemo. Da bismo to postigli, prije svega moramo točno znati koje su naše odgovornosti. Ako to nije definirano opisom posla, moramo se kod nadređenog informirati o tome. Nadalje, želite li biti učinkoviti, morate dobro razumjeti, a kasnije i dosegnuti specifične ciljeve koji su dio vašeg posla. Drugim riječima, morate u zadanom roku isporučiti one vrijednosti koje se od vas zahtijevaju. Uspješno obaviti zadatak znači daje napravljeno upravo on što je vaš zadatak, daje to napravljeno na vrijeme i unutar definiranog budžeta, odnosno uspješnost obavljenog zadatka mjeri se kvalitetom, vremenom i troškom. Pri obavljanju zadataka često nailazimo na brojne prepreke. Sigurno ste primijetili u svojem okruženju ljude koji te prepreke savladavaju bez velikih uzbuđenja. Oni ljude koji im ne mogu pomoći da riješe problem i savladaju prepreku ne opterećuju svojim pričama, pa tako štede vrijeme i energiju potrebne za obavljanje zadatka. Međutim, kada ste zadatak obavili, izvijestite vašeg nadređenog o tome što ste sve morali napraviti da bi zadatak bio uspješno obavljen. Ne učinite li to, gubite pravo na žaljenje kako vaš nadređeni uopće ne primjećuje napor i trud koji vi ulažete u obavljanje svojeg posla. Ponekad se čini da direktori ništa ne primjećuju i da su sva naša postignuća i trud uzaludni. To nije točno - prije ili kasnije naši će rezultati imati učinak, pa zbog toga nemojte sebi dozvoliti da izgubite entuzijazam i motivaciju.
Vi morate znati želi li vaš nadređeni da budete samoinicijativni, ili želi da ne poduzimate ništa bez jasnog naloga i uputa; da li želi da budete kreativni, želi li da budete proaktivni; što ne želi; tolerira u intuitivno odlučivanje, ili očekuje racionalnost.KOMUNIKACIJA
Za komunikaciju s nadređenima vrijede općenita pravila poslovnog komuniciranja. Kvaliteta partnerstva između vas i vašeg nadređenog sigurno ovisi o kvaliteti komunikacije, što ne znači da ćete se vi uvijek u svemu složiti, nego da ćete se razumjeti. Komunikacija s nadređenim predstavlja i stvaranje prijateljskih odnosa, ali uz zadržavanje prikladnog stupnja poštovanja i distance. U komunikaciji moramo uvijek iskazivati poštivanje na dređenog, ali ne smijemo pri tome omalovažavati naše znanje i doprinos ostvarivanju određenog zadatka.
Kada vam se nadređeni obraća, budite spremni odgovoriti na njihove zahtjeve ili pitanja u najkraćem mogućem roku. To, međutim, ne znači da baš uvijek morate "plesati kako oni sviraju" - budite spremni i zauzeti se za sebe. Pri tome budite pristojni, ali čvrsti. Ako, na primjer, radite nešto vrlo važno, a nadređeni vam dodijeli neki zadatak čije obavljanje očekuje odmah, možete ga upitati što smatra da trebate prvo obaviti. Ako poznajete njegov stil i znate da će, ukoliko zna da radite na važnom zadatku upravo njemu dodijeliti prioritet, obavijestite ga da ćete novi zadatak obaviti čim dovršite ovo što trenutno radite. Čak i ako se ne uspijete svaki put zauzeti za sebe, ne smijete od toga odustati. Svaki puta kada to uspijete, doprinijeli ste stvaranju kvalitetne komunikacije i odnosa s vašim nadređenim, bolju radnu atmosferu i, stoje vrlo bitno, učinkovitije obavljanje radnih zadataka.
Kada vi inicirate komunikaciju s nadređenim, prije svega birajte vrijeme kada ćete ju započeti. Ako je nadređeni između dva vrlo važna sastanka i k tome ga čeka nekoliko neodgovorenih poziva, možda baš i nije pravi trenutak da insistirate na tome da vas primi na razgovor. S druge strane, ne smijete dopustiti da zbog njegove zauzetosti zakasnite s projektom, ili da mu ne proslijedite neke informacije koje imaju visoku važnost. Također, vi želite da vaš nadređeni bude usredotočen na ono što s njime želite dogovoriti. Kada ste već dobili termin za razgovor, budite, naravno, točni i dobro pripremljeni. Kako ne biste bespotrebno trošili tuđe vrijeme i s polu-informacijama, ili se doveli u situaciju da svoj problem ne riješite na sastanku, imajte uvijek jasan cilj koji sastankom s nadređenim želite postići. Uvijek kada imate problem, dođite barem s jednim prijedlogom kako bi se isti mogao riješiti. Na kraju sastanka ponovite Što ste dogovorili, kako biste provjerili da li ste dobro shvatili dogovor, ali i da potvrdite da ste oboje jednako shvatili ono što je dogovoreno.
Kod komunikacije s nadređenim, uvijek se pokušajte pripremiti za razgovor. Učinkovitost ćete povećati ako se budete pripremili na jasno izražavanje, te na razumijevanje onoga Što ste dobili kao povratnu informaciju. Stoga si nemojte dozvoliti da razgovor završi, a da niste u potpunosti razumjeli Što vam je nadređeni rekao. Radije pitajte za pojašnjenje. Još kao djecu su nas učili daje onaj tko pita glup na pet minuta, a onaj tko ne pita ostane glup za cijeli život. Procijenite što će vam više koristiti.
U komunikaciji trebate biti i asertivni. Osobito u situacijama koje nam nisu ugodne, osjećamo veliku nelagodu, nemir i nervozu, što često dovodi do problema u komunikaciji i sukoba. Asertivnost, a to je sposobnost ili vještina zauzimanja za sebe i svoja prava osiguravajući da se naše mišljenje i osjećaji uzmu U obzir, a da se pri tome ne narušavaju prava drugih, moguće je rješenje za izbjegavanje sukoba i konflikata.
Osnovni elementi asertivnosti su:
- Jasno definiranje i izražavanje ponašanja koje nas smeta
- Pojašnjavanje razloga zbog kojih nas to ponašanje smeta i
- Jasno definiranje i izražavanje našeg zahtjeva.
Ascrtivna komunikacija od agresivne se razlikuje u tome, što kod asertivnosti ostvarujemo svoje zahtjeve bez da štetimo drugima, dok kod agresivnosti ostvarujemo svoja prava na štetu drugih. Otuda je odmah jasno zašto je asertivnost pojam koji se sve češće nalazi u suvremenoj menadžerskoj literaturi.
Na radnom mjestu
Poduzetništvo
Magazin
HR karijere
HR Whisperer
Edukacija
Leadership transformacija
