Marija je po stoti put ulazila u zgradu s grčem u želucu, skrivajući se od prijekornih pogleda. Prošuljala se neopaženo iz lifta do svog ureda. Po pogledima kolega znala je da je odjelna tajnica Ana već bila u ophodnji i da njeno kašnjenje nažalost nije prošlo neopaženo.
Za to vrijeme Ana je spremala evidencijsku listu radnog vremena u ladicu svog stola na kojoj je bilo jasno da Marija niti 15 minuta nakon početka radnog vremena nije bila na svom radnom mjestu. I to nije bilo samo danas. Šteta - pomisli Ana, jer je iskreno cijenila Mariju kao marljivu, predanu i kreativnu radnicu koja često ostane i poslije radnog vremena kako bi odradila posao.
Zašto neki ljudi uvijek kasne? - pitanje je koje je Ana postavila samoj sebi.
RAZLOZI KAŠNJENJA NA POSAO
Postoji puno razloga zašto neki ljudi kasne i nikad nije samo jedan, zaključak je Kate Harrri, M. A., Vice president of Bahavioral Medical Incorporated iz Edina.
Neki kasne i nisu svjesni koliki je problem njihovo takvo ponašanje. Neki su izvrsni u svom poslu i za to dobiju pohvalu i priznanje i to što kasne ne doživljavaju kao poteškoću, a upravo to možda jest poteškoća kolegama s kojima rade.
Neki kasne kako bi održali sliku o sebi koju su stvorili i koju okolina podržava. Ako ste ikad nekoj osobi rekli kako će zakasniti i na svoj vlastiti sprovod, zapravo ste time osobi učvrstili sliku o sebi kao o nekome tko uvijek kasni. I kad osoba tako misli o sebi, onda uvijek i kasni.
Neki kasne kako bi pokazali svoju premoć u situaciji (može biti i hijerarhijsku). Nešto slično obrascu "ja sam važniji, pa me ti možeš čekati". Suprotno mišljenju većine onih koji dolaze na vrijeme, ovo je vrlo rijedak razlog kašnjenja. Često je upravo suprotno, oni koji kasne osjećaju se jako neugodno i nimalo dominantno kad kasne.
Neki kasne jer im je nedostajala nagrada za to kad su stigli na vrijeme. Nagrada je temelj bihevioralne psihologije i govori o tome kako se nagrađeno ponašanje ima tendenciju ponavljati.
Neki kasne jer ne znaju reći "ne". To su osobe koje prihvate posao ili obvezu iako nisu u mogućnosti odraditi je (iz raznih razloga) i onda to ne naprave na vrijeme. K tome kad još ne kažu ništa da to neće biti napravljeno (stoje česta kombinacija), nastaje prava noćna mora kad nakon isteka roka shvatite da posao nije i neće biti tako skoro okončan.
Neki kasne jer su na neki način ovisni o adrenalinu koji se luči u situacijama koje su im donekle neugodne i puno više truda ulažu u osmišljavanje isprike nego u to da dođu na vrijeme.
ŠTO UČINITI - PREPORUKE
Ako ste se slučajno prepoznali ili ste prepoznali nekog iz svoje okoline evo nekih preporuka:
Budite iskreni. Recite osobi koja kasni koje efekte to kašnjenje ima na posao, na vaš učinak i na vaš odnos. Koristite samo takozvane JA rečenice kojima govorite o sebi, a ne o toj osobi. Na primjer: Ne osjećam se dobro s tim da muljam i petljam kod šefa kako bih prikrila tvoje kašnjenje i onda sam ljuta i na sebe, ali i na tebe stoje loše i za naše prijateljstvo. Sutra dođi na vrijeme. Pri tome, naravno, nadajte se najboljem, a pripremite se na najgore.
Ne etiketirajte nekoga kao onog tko uvijek kasni jer to postaje dio slike te osobe o samoj sebi i zapravo podržava njeno daljnje kašnjenje. Radije isprobajte potpuno drugi pristup i recite osobi Ne liči mi na tebe da kasniš.
Ovakva inverzija, iako zvuči jako banalno, ima odlične rezultate kod onih koji kasne jer su uvjereni da jedino to i mogu.
Ako vas je netko ostavio da čekate, nemojte. Nakon što ste, tko zna koliko puta, čekali 20 minuta ispred zgrade da vas pokupi vaš šef (koji kasni i svima drugima) kako biste zajedno otišli na ručak, naprosto se dogovorite da ćete se naći u restoranu. Tamo ćete čekati čitajući uz kavu, a ne na ulici. Razmislite, ako postoji znatna vjerojatnost da ćete nekog čekati birajte barem mjesta koja su ugodna za čekanje (ispred zgrade na ulici sigurno nije takvo mjesto).
Ako je onaj tko kasni takozvani vremenski optimist, ispravite tu računicu koja ne drži vodu jer od jedne do druge strane grada ne treba 15 minuta (osim ako je tri sata u noći i poklope se sva zelena svijetla na semaforima). Vremenski optimisti nikad ne računaju vrijeme za traženje parkinga ili ne uzmu u obzir prometnu špicu.
U slučaju da se radi o ljubitelju kaosa i onome koji kasni kako bi još više potaknuo kaos, imate zahtjevniju situaciju. Naime u redu je da te osobe vole adrenalin koji u takvim situacijama nastaje, no isto tako je u redu da vi ne volite sudjelovati u tome. Drugim riječima, nije vaša stvar što ta osoba kasni u svemu u životu, vi samo želite da ne kasni VAMA. Dosada je zadnja stvar koju takvi adrenalino-ljubitelji žele pa ako iskažete svoju dosadu s tim kaosom, to bi mogao biti početak njihove promjene.
Nagradite ponašanje za koje želite da se ponovi. I onda kad ne znate sofisticirane metode mijenjanja ljudskog ponašanja, većini je poznato kako se trenira pas - nagrada za ono stoje bilo dobro... Ma kako to ružno zvučalo to je metoda i za ljude. Nagradite onog koji kasni. Na dogovoreni sastanak donesite zamotani poklon i ako osoba dođe na vrijeme dajte joj poklon i recite daje to zato jer je došla na vrijeme. Ako zakasni pokažite poklon, recite što ste namjeravali i da ćete poklon zadržati te možda ga dati drugi put ako dođe na vrijeme.
Ako živite s nekim tko kasni, usmjerite se više na svoje ponašanje nego na ponašanje te osobe. Kad se dogovorite za odlazak u kino i trebate krenuti u 7:00 da biste stigli u 7:30, najavite to osobi: ja ću krenuti u 7:00 i otiđite u 7:00 radije nego da požurujete tu osobu i posvađate se u zadnji tren prije ionako već prekasnog izlaska. Vi u toj situaciji trebate zaštiti sebe od viška adrenalina. Možda nije loša ideja da svatko ide svojim autom, ako je to moguće.
KAKO DOĆI NA VRIJEME
Ako ste vi osoba koja kasni imajte na umu daje to navika. Mi ljudi ne volimo mijenjati svoje navike. Važno je da to možemo kad želimo. No osim želje potrebne su i neke organizacijske predradnje.
Napravite svoju strategiju dolazaka na vrijeme: Isplanirajte što ćete i kako poduzeti da dođete na vrijeme za period od barem 30 dana.Ponovo naučite promišljati o potrebnom vremenu. Oni koji kasne često podcijene potrebno vrijeme za neke aktivnosti tako da za ono što mislite da traje 5 ili 15 minuta dodajte barem 30% vremena, jer ništa ne traje samo pet minuta (ako želite faksirati dopis sa svog računala, a to ne možete napraviti direktno, trebate pronaći dopis na računalu, isprintati ga, otići do faks mašine i poslati ga, ako netko već ne šalje faks).
Prigrlite čekanje: Dajte si zadatak da čekate. Dođite za početak puno ranije i npr. čitajte dok ne dođe vrijeme za koje je sastanak zakazan. Planirajte da nešto počinje u 7:00 iako zapravo počinje u 7:30 i dajte si zadatak da tamo stvarno i dođete u 7:00.
Za projektne rokove, planirajte isporuku i po trećinu vremena ranije nego li je zapravo planirano. Pronađite u okolini nekoga tko će vam pomoći u svemu ovome, u planiranju vremena, u određivanju prioriteta i u nagrađivanju uspjeha.
Na kraju najvažnije, vjerujete da možete doći na vrijeme i doći ćete.
Pripadaju li oni koji imaju naviku kašnjenja nekom zasebnom tipu ličnosti?
Istraživanja pokazuju da se svi koji kasne mogu podijeliti u dvije kategorije. Oni koji vole adrenalin koji nastaje u posljednjoj dionici trke pred cilj kako bi ipak možda stigli na vrijeme i oni koji hrane svoju sliku o sebi time da su jako puno toga ipak uspjeli napraviti u jako malo vremena. Mnogi ljudi koji kasne su često i optimistični i nerealistični, što znatno utječe na njihovu percepciju vremena. Oni zaista vjeruju da mogu stići i u nerealno malo vremena. Sjećaju se tog jednog jedinog dana kad nikog nije bilo na cesti do posla i svi su semafori bili zeleni i uzimaju to vrijeme u kalkulaciju potrebnog vremena do posla, pri tome zaboravljajući drugih nebrojeno puta kad je bilo potrebno puno duže vremena.
Kako kronično kašnjenje može utjecati na posao?
U poslovima koji su podložni unaprijed definiranom rasporedu, kašnjenje može potresti samu svrhu postojanja kompanije. Nitko ne odgovara na pozive, ne vozi avione, ne preuzima našu djecu u vrtiću. Na drugim poslovima efekti su teško uhvatljivi no mogu utjecati i na produktivnost i na moral. Ako ništa drugo, kašnjenje je zapravo neželjeni prekid sastanka koji je već počeo ili je nepotrebna tema razgovora suradnika.
Može li neprekidno kašnjenje utjecati na karijeru?
Točan i iskren odgovor je DA. Na poslovima gdje je to neophodno može biti i jest najčešći razlog otkaza, a i u drugim poslovima stvara lošu sliku o vama kao radnici/radniku. Istraživanja pokazuju da menadžeri puno rjeđe promoviraju one koji kasne.
Piše Katarina Pavliša, tajnica.hr