Žene i muška zanimanja

Žene se već prilikom razgovora za posao suočavaju s pitanjima poput - jeste li udati, imate li djece i koliko, planirate li u skoroj budućnosti roditi, kada i koliko djece, jeste li u vezi, živite li s partnerom ili ne, te nizom sličnih i nimalo ugodnih pitanja.

Kada su žene aktivno počele raditi, na njihov se posao gledalo kao na dodatan izvor prihoda u kućanstvima jer je muškarac bio glava obitelji koji je novac primarno priskrbljivao. Uloga žena i njihova rada do današnjih dana je izmijenjena, a podaci UN-a jasno pokazuju da iako obavljaju značajan dio poslova (čak 67% svjetskoga rada), kroz plaćeni i neplaćeni rad (kućanski poslovi, odgoj djece), posao žena općenito mnogi smatraju manje važnim od poslova muškaraca. Žene su uz to još uvijek najveće žrtve raznih vrsta nasilja; tako 20% žena doživljava neki oblik rodno uvjetovanog nasilja, a čak 98% žena žrtve su obiteljskog nasilja.

Ravnopravnost spolova
RH je 2003. godine u okviru Zakona o ravnopravnosti definirala diskriminaciju proširivši ju na oba spola, pri čemu Diskriminacija predstavlja svako normativno ili stvarno, izravno ili neizravno razlikovanje, isključivanje ili ograničavanje temeljeno na spolu kojim se otežava ili negira ravnopravno priznanje, uživanje ili ostvarivanje ljudskih prava muškaraca i žena u političkom, obrazovnom, ekonomskom, socijalnom, kulturnom, građanskom i svakom drugom području života. Slijedom navedenog, a na inicijativu Ženske mreže koja je napomenula kršenje ustavnog načela ravnopravnosti spolova i Zakona o ravnopravnosti spolova kojime je dala do znanja da se prema predrasudama žene vrednuju kao slabiji spol upotrebljavajući selektivna imena za određena zanimanja koristeći imenice ženskog ili muškog roda, Sabor je 2007. godine donio Zakon o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju kojim se ravnopravno upotrebljavaju ženske i muške inačice imena za stupnjeve akademskog obrazovanja. Ovaj zakon omogućuje ženama dobivanje diplome za zanimanje iskazano u ženskom rodu. Do tada su u nacionalnoj klasifikaciji zanimanja, sva zanimanja bila iskazana u muškom rodu, osim zanimanja primalje, tajnice, sekretarice, domaćice zrakoplova, sobarice, stjuardese, paziteljice djece, dadilje, hostese, gatare, seljakinje, domaćice seoskog turizma, vezilje, kućne pomoćnice, čistačice, spremačice, pralje itd.

No iako je hrvatski zakon na papiru ukinuo diskriminaciju spolova, ona još uvijek postoji u glavama poslodavaca i mnogih običnih ljudi i teško ih je iskorijeniti, jer stereotipi nameću mišljenja o prikladnim zanimanjima za muškarce i žene.

Ledolomke. Žene koje su prve probile led i zakoračila u ona zanimanja koja su bila tipično muška (poput vozačice tramvaja, prve dimnjačarke, prve pilotkinje, prve novinarke, prve premijerke i sl.), one žene koje su bile uspješne u svom poslu ili žene koje su na neki drugi značajan način obilježile povijest grada ili zemlje - članice udruge B.a.b.e nazivaju ledolomke. Riječ je o izuzetno hrabrim ženama koje su nama ostalima olakšale put i učinile život jednostavnijim.

Veći trud - za ništa?
Danas je sasvim normalno vidjeti ženu za upravljačem automobila, a nije neobično vidjeti niti vozačice tramvaja, kombija, kamiona. Policajke na ulicama više ne izazivaju čuđenje, no ipak predrasuda o ženama u muškim zanimanjima još uvijek ima. S obzirom da su ženska zanimanja u većini slabije plaćena, mnoge žene se odlučuju na "muška zanimanja", poput menadžera, inženjera, građevinara, arhitekata, političara, državnih dužnosnika, predsjednika vladi, liječnika, profesionalnih vojnika, zaštitara, tjelohranitelja, vatrogasaca, nogometnih sudaca, vlasnika biznisa. Američki filmovi i serije donijeli su nam mnoštvo nasilja na ekrane, ali i usadili svijest da mnoge od nas možemo postati uspješne detektivke, forenzičarke, odvjetnice, sutkinje, liječnice, sve ono što mogu i muškarci. Borba za ravnopravnost u muškome okruženju ponekad je uzaludna, no ne treba odustajati.

Ni njima nije lako. Muške osobe koje obavljaju "ženske poslove" također nisu pošteđeni pogrdnih komentara, pa se još uvijek čudno gleda na medicinskog "brata", mušku tetu u vrtiću, tajnicu... Na neke osobe koje obavljaju poslove vezane uz modu (modnog stilista ili modnog dizajnera), gleda se kao na osobe sumnjive seksualne orijentacije (homoseksualac), a radi li muška osoba s djecom, čak i kao na pedofila. No stručnjaci smatraju da muški odgojitelji pozitivno utječu na odgoj djeteta jer djeci osim majčinske figure daju oslonac u očinskoj figuri, a modni dizajneri, stilisti i modni kritičari često su puno bolji u svome poslu od žena.

Žena menadžer
Dok se situacija u zdravstvu posljednjih godina znatno poboljšava (liječnice su prevagnule broj svojih muških kolega), položaj žena na vodećim pozicijama u tvrtkama je još uvijek malen. Malo je ravnateljica, političarki, predsjednica država (samo 5%), saborskih zastupnica (samo 10% u svijetu), plaće žena još uvijek su niže (u EU žene su za isti posao plaćene i do 25% manje od muških kolega), a osobe ženskoga spola se često promatraju kao seksualni objekti.

Na direktorskim ili poslovima u upravama svega je 10 do 20% ženskih menadžera, no žene poslove menadžera obavljaju (možda) čak i bolje od muškaraca. Žena je kroz povijest bila potlačena, ali brojna iskustva pokazuju da su žene uslijed gubitka muške ruke (zbog ratova, bolesti, smrti i sl.) uspješno obavljale klasične obiteljske muške poslove. Istraživanja pokazuju da veći broj žena uspješno završava fakultet u odnosu na muškarce, a iskustva pokazuju da su žene bolje u odnosima s ljudima te da savjesnije obavljaju svoje dužnosti. Ali, žene su ujedno i (potencijalne) majke što ih često koči u karijeri. Nakon posla većina muškaraca udobno se zavali u naslonjač pred TV ekranom, posveti se sportu, piću s prijateljima ili nekom drugom hobiju, a žene moraju obavljati kućanske poslove koje nisu stigle obaviti ranije, odlaze u nabavku ili obavljaju poslove kojima povećavaju prihod obitelji.

Koga bi oženili? Istraživanje sociopsihologa sa sveučilišta Michigan u kojemu su muškarci davali ocjene imaginarnim ženama različitih titula, svrstanima u tri kategorije - pogodne za kratku avanturu, prijateljice ili dugoročne partnerice, pokazuje da bi muškarci radije oženili svoju tajnicu nego šeficu. Rezultati jasno pokazuju da muškarci radije sklapaju brak s manje uspješnim ženama, a dominantne žene ne kotiraju visoko među kandidatkinjama za brak. Ženama s druge strane status muškaraca ne utječe na poželjnost partnera.

Žene su bolji ulagači
Jedna od najistaknutijih investicijskih menadžerica, Nicola Horlick, ističe da su žene bolji investitori jer imaju urođeni oprez koji proizlazi iz tradicionalne uloge žene u vođenju kućanstva, upravljanju kućnim budžetom i brizi za ostale ukućane. Kada razmišljaju o novcu, žene obično razmišljaju dugoročno, više istražuju, prikupljaju informacije, razgovaraju sa savjetnicima i nije ih sram pitati ono što ne znaju. Žene prilikom investiranja ulažu u one opcije (dionice i slične vrijednosnice) koje razumiju, dok muškarci ulažu u rizičnije investicije želeći pri tome zaraditi više novca u kratkom roku. Iako su muškarci spremniji na rizik od žena, njihova brzopletost, porast adrenalina i velik broj transakcija koje naprave (a koje koštaju) smanjuje im profite i zaradu.

Gospođa Schlichtmann. Sjećate li se legendarne Murphy Brown, čuvene novinarke koja niti s jednom tajnicom nije bila zadovoljna? Redovito ih je mijenjala, a između ostalih njezine tajnice bili su i muškarci. Povijest govori da su prvi tajnici bili muškarci, no tijek povijesti ovo zanimanje je potpuno feminizirano. Podaci tvrtke Leitz pokazuju da je u Njemačkoj tek 2% muških tajnica, no za najbolju tajnicu Njemačke izabran je Marc-Oliver Schlichtmann, muškarac koji je diplomirao strane jezike, te u natjecanju na kojemu je bio jedini pripadnik muškoga roda u finalu - pobijedio sve žene.

Dokazano uspješnije
Žene su se do današnjih dana dokazale kao vrhunske sportašice, menadžerice, znanstvenice i kao osobe koje se općenito bolje snalaze u životu od muškaraca. Osim toga žene su izdržljivije, što dokazuju višesatni porodi i bdijenja nad bolesnom djecom. No žene se moraju više i češće truditi. Muškarci često misle da su rođeni s određenim sposobnostima, a žene su nesposobne, no uljuljanost muškaraca u svoje sposobnosti stavlja žene u povoljniju poziciju, gdje naše sposobnosti i naši afiniteti mogu doći do punog izražaja i odraziti se pozitivno na našu karijeru.

Utorak, 28.02.2012. / Jasmina Fijačko-Žigolić, tajnica.hr