Poslovna edukacija

Znanje je moć

Završiti školovanje, zaposliti se u svojoj struci i raditi isti posao do mirovine stvar je prošlosti. Tržište rada doživjelo je potpunu preobrazbu.

Poslodavci traže vrlo specifična znanja za koja klasični edukativni sustav ne daje dovoljnu pripremu. Svijest o potrebi ulaganja u edukaciju u stalnom je porastu, a zaokreti u karijeri postaju više pravilo nego iznimka.

Kandidati koji su dodatno uložili u vlastito obrazovanje imaju veće šanse naći ili promijeniti posao.Na to da poslodavci traže vrlo specifična znanja za koja klasični edukativni sustav ne daje dovoljnu pripremu, ukazuje uvriježena praksa prilikom zapošljavanja. Kandidati koji su dodatno uložili u vlastito obrazovanje imaju veće šanse naći ili promijeniti posao. Pokazuju to i rezultati istraživanja provedena tijekom lipnja i srpnja 2010. Istraživanje je provedeno na uzorku od 1.600 posloprimaca i 70 poslodavaca.

Istraživanje je pokazalo da je samo 10% posloprimaca i 7% poslodavaca izjavilo daje formalno obrazovanje odlična osnova za obavljanje radnih zadataka, dok je 29% posloprimaca i 35% poslodavaca formalno obrazovanje ocijenilo dovoljnom ili čak nedovoljnom ocjenom. 85% poslodavaca izjavilo je kako im je dodatna edukacija kandidata koji traže posao izrazito važna prilikom donošenja odluke o zapošljavanju.

Vrlo su izražene razlike u mišljenjima o području edukacije. Posloprimci na prvo mjesto stavljaju znanje stranih jezika, njih 51%, a zatim usavršavanje komunikacijskih i prezentacijskih vještina. Poslodavci pak na prvo mjesto stavljaju baš komunikacijske i prezentacijske vještine, njih 61%, zatim strane jezike, a iza toga dolaze specijalizirane prodajne vještine. Poslodavci cijene i dodatno obrazovanje iz područja managementa te specijalizirane informatičke programe.

Saša Jurković, direktor portala posao.hr, objasnio nam je kako je došlo do značajnih promjena u zapošljavanju, a izazvane su trenutnom situacijom na tržištu rada. Ponuda poslova daleko je manja od potražnje, iskustva na www.posao.hr pokazuju da ima manje ponuđenih radnih mjesta, no opsežnija su kvalifikacijama, odnosno zahtijevaju više znanja, vještina i iskustva. Prije krize, te poslove bi obavljalo više osoba. Sada su na tržištu rada podjednako ugroženi mladi ljudi koji tek završavaju fakultete i osobe srednje dobi koje su zbog krize izgubile posao. Mladi nemaju priliku dokazati se zbog nedovoljne potražnje za pripravničkim mjestima, a osobe srednje dobi koje su ostale bez posla u situaciji su da moraju prihvaćati poslove koji su ispod njihovih kompetencija i financijskih očekivanja. Najveći problem imaju dugotrajno nezaposlene osobe srednje dobi za koje se ionako ograničeno tržište rada dodatno zatvorilo.

Online edukacija - prednosti i mane
U pokušaju da pomire želju i potrebu za dodatnom edukacijom sa stalnim nedostatkom vremena, mnogi će se odlučiti na online edukaciju. Izbor ovakvog tipa edukacije vrlo je velik pa je moguće naći online tečajeve stranih jezika, čak i besplatne, mnoge edukativne programe za učenje raznih specifičnih znanja i vještina, poput coachinga, izrade e-learning sadržaja, obrade fotografija itd. Prednosti ovakvog načina učenja su koncentracija na točno određeno područje, manji utrošak vremena, mogućnost učenja bilo gdje i bilo kada. Negativnih strana je daleko manje. Najčešće nećete imati učitelja, rezultate svog rada moći ćete vidjeti samo po tome koliko ste dobro riješili testove, i na kraju krajeva, stoje i najvažnije, po stupnju primjene novih znanja u poslu koji obavljate. S obzirom na to da smo tijekom klasičnog školovanja naučeni na drugačiji sustav učenja, ovakav pristup će mnogima biti stran i nedovoljno motivirajući.

Poslovna komunikacija i nove tehnologije
Primjena novih medija donosi nove zakonitosti i u poslovnoj komunikaciji, no zasad, na žalost, gotovo da i nema edukacije koja bi poslovnim subjektima koji koriste nove medije poput društvenih mreža (Facebook, Twitter, Linkedln...) ukazala kakvo je ponašanje poželjno, a kakvo nije. Zanimljivu opservaciju o ovoj temi iznio je i Saša Jurković koji kaže da, ako pogledamo napredak informatičke tehnologije u proteklih deset godina, možemo primijetiti da niti jedan obrazovni sustav ne bi mogao pratiti takav eksponencijalni napredak. Za neke djelatnosti jednostavno ne postoji vrijeme i edukacija za osposobljavanje, već se ljudi koje se bave njome obrazuju kroz rad i iskustvo. Bum društvenih mreža na Internetu doveo je do kreiranja novih radnih mjesta za koja nema, niti će biti obrazovanja, jer se ta branša razvija gotovo iz dana u dan i vrlo je tražena. Neka od takvih zanimanja su: SEO specijalist, Online Marketing Manager, Community Manager, Social Media specijalist.

Upravljanje ljudskim potencijalima Potreba za HR managerima, ili na hrvatskom, managerima za upravljanje ljudskim potencijalima, sve je izraženija. Nijedna ozbiljna tvrtka tako važan posao ne prepušta slučaju. Zapošljavanje kvalitetnog kadra od presudne je važnosti za opstanak tvrtke jer dobra procjena prilikom zapošljavanja može uštedjeti znatne količine novca. No, osim samog zapošljavanja, zadatak je HR managera od zaposlenika izvući puni potencijal kako bi bili što efikasniji. To se postiže pametnim usmjeravanjem, otkrivanjem kvaliteta svakog pojedinog zaposlenika i traženjem pravog mjesta. Ponekad je potrebno uložiti u dodatnu edukaciju jer će efekt takvog ulaganja biti dugoročan. Moira Hofman, operativna direktorica Sektora za razvoj kompetencija ljudskih resursa u T-Hrvatskom Telekomu, kaže da ljudski resursi u Hrvatskom Telekomu prilikom odabira kandidata, uz stručnost i obrazovanje, naglasak stavljaju na uslužnost i usmjerenost na korisnika. To zahtijeva predanost zaposlenika, koji neprestano trebaju usavršavati svoja znanja i vještine kako bi osigurali potrebnu razinu profesionalizma.

T-HT kontinuirano ulaže u zaposlenike i snosi sve troškove edukacije. Od zaposlenika očekuju osobni angažman i primjenu stečenih znanja u svakodnevnom poslu. Iako je ulaganje u edukaciju nešto manje nego prijašnjih godina, i dalje je vrlo značajno. Ulaže se u ona znanja za koja se procjeni da će biti maksimalno efikasna. Na razini cijele godine i za cijelu kompaniju, može se reći da su podjednaka ulaganja u edukacije za funkcionalne kompetencije i edukacije za stjecanje općih kompetencija i poslovnih vještina. Kod ekspertnih pozicija puno su veća ulaganja u edukacijama za funkcionalne kompetencije, za razliku od managerskih pozicija, gdje je veći naglasak na općim poslovnim kompetencijama.

Leadership
Najusamljenija i najodgovornija funkcija u tvrtki, instituciji ili državi je funkcija vođe. Bez dobrog vodstva zaposlenici će biti nezadovoljni, posao neodrađen ili pak odrađen uz stres i pritisak, a tvrtka neće širiti poslove, uvoditi i efikasno provoditi promjene. Može li se vođenje naučiti?

Kako je objasnio prof.dr.se. Davor Perkov, voditelj diplomskog studija Management trgovine pri Visokoj poslovnoj školi Libertas Zagreb i predavač koji je mnogim generacijama objašnjavao leadership - predispozicije koje bi vođa trebao imati su emocionalna zrelost, intelektualne, poduzetničke i interpersonalnc sposobnosti. Koliko god mnogi od nas bili uvjereni da posjeduju sve od navedenog, istina je često drugačija. Ne mogu svi voditi, i nema ništa loše u tome. Kada ste bolesni, povjerit čete svoj život liječniku - stručnjaku, isto tako, ako želite uspješan tim, tvrtku, zadovoljne zaposlenike, posao vođe treba povjeriti osobi koja je u tome stručna.

Vodstvo može biti temeljeno na autoritetu ili stečeno pozicijski. Idealna kombinacija je ako ista osoba utjelovljuje jedno i drugo. Iako postoje brojni seminari koji mogu pomoći oko vođenja, to je vještina koja se ipak može naučiti samo djelomično, ostatak dolazi iz prirodne nadarenosti. Profesor Perkov je u pripremi za svoju novu knjigu dobro opisao ovu zakonitost citatom Nicholasa Haveka, tvorca Swatcha: „Kada završite studij medicine na sveučilištu, bit ćete liječnik. Na žalost, isto ne vrijedi za poduzetnike. Ako pošaljete magarca u glazbenu školu u Salzburgu, nećete od njega napraviti Mozarta. Isto vrijedi i ako devu pošaljete u Harvard Business School. Neće postati genijalka ako nije rođena kao Henry Ford. A ako Henryja Forda pošaljete na Harvard, postat će bolji Henry Ford."

Jezik u poslovnoj komunikaciji
Jezik u poslovnoj komunikaciji, a i općenito, nepravedno je zapostavljen, u prvom redu vlastiti jezik. (Ne)kultura lijepoga govorenja i pisanja stvara dojam o onome koji govori ili piše i tvrtki koju predstavlja, podjednako kao što dojam stvara način ophođenja ili stil odijevanja. Prema načinu na koji netko govori ili piše često ćete odlučiti je li ta osoba pouzdana, kompetentna, iskusna, otvorena, čak i posvećena detaljima i na kraju, želite li s njom raditi. To, naravno, ne znači da ćete više vjerovati čovjeku koji je ekspert u jeziku, ali sigurno nećete biti oduševljeni onim koji vas neće pristojno pozdraviti ili koji će vam uputiti nehajno sastavljen mail pun pogrešaka, jer šalje poruku da vas ne poštuje. Bez obzira na kompetentnost u svom poslu, takva će osoba imati manji kredibilitet. Edukacijskih programa za učenje vlastitog jezika jako je malo. Sa stranim jezicima je situacija drugačija. Budući da je čak 51% posloprimaca spremno uložiti u učenje stranog jezika, i ponuda na tržištu je tome prilagođena.