Organizacije budućnosti su kreativne

'Bijeg od statusa quo'

Reorganizacija je ponekad prijeko potrebna

Mnoge tvrtke neprestano prolaze kroz proces unutarnje reorganizacije kako bi unaprijedile način poslovanja, pa se u njima inovacije uvode na brojnim područjima - od menadžmenta organizacije do proizvodnje, a posebice u informatici i elektroničkom poslovanju.

Tradicionalno se misli da su kreativna samo neka područja u poslovanju, poput razvoja i dizajniranja novih proizvoda ili oblikovanja marketinških poruka. No, kreativna i inovativna poboljšanja moguća su i u planiranju, vođenju projekata, upravljanju kadrovima, međuljudskim odnosima unutar tvrtke, u odnosu s klijentima i kupcima...

Inovativni umjesto poslušnih
S obzirom da je za unapređenje poslovanja često potrebno sudjelovanje u inoviranju i unapređenju poslovnih procesa te korištenje intelektualnih resursa svih dostupnih stučnjaka i zaposlenika, umjesto poslušnih izvršitelja sve su više traženi zaposlenici koji su inovativni, motivirani, daju prijedloge, participiraju u odlučivanju te sami nastoje unaprijediti segmente poslovanja kojima upravljaju. Primjena kreativnih tehnika može ne samo unaprijediti individualne i grupne odluke, već i povećati zadovoljstvo pojedinca i članova skupine koji ih koriste u radu, jer kreativnost povećava osjećaj samoostvarenja i unutarnje motivacije za rad. Najčešća i najpoznatija kreativna tehnika je takozvana "oluja mozgova" (Brainstorming). Kreativnim menadžerima nazivaju se oni koji ne samo da imaju nove ideje, već i potiču inovativnost i kreativnost podređenih. Upravo su menadžeri ti koji izgrađuju organizacijsku kulturu koja cijeni inovativnost i kreativnost, a zaposleni tu kulturu prepoznaju i sukladno tome reagiraju. A tko su i tko mogu biti kreativni ljudi i uspješni menadžeri? Primjerice, oni koji su fleksibilni i nisu skloni autoritetu, koji su više nadareni nego inteligentni, jer natprosječna inteligencija nije nužan uvjet kreativnosti. Kreativne ljude motiviraju izazovni problemi, oni su nekonformisti i cijene svoju samostalnost.

Prepreke - strah, ego...
Mnoge organizacije i njeni menadžeri postavili su prepreke koje sputavaju organizacijsku kreativnost, no najčešća prepreka organizacijskoj kreativnosti je strah. Strah od promašaja sputava ljude da pokušavaju biti kreativni. Organizacijska klima u kojoj menadžeri vole kada zaposleni razmišljaju kao i oni, te nagrađuju samo one "poslušne", odnosno istomišljenike. Imperativ je status quo, jer kreativne ideje ugrožavaju status quo, jednako kao i hijerarhija. Sto više hijerarhijskih razina neka ideja treba prijeći da bi bila implementirana, veće su šanse da se uništi i izgubi. Nije rijedak slučaj da menadžer satima odlučuje oko nebitinih odluka. Takav pristup troši vrijeme i zbunjuje zaposlene, teško im je spoznati što je važno, a što manje važno. Neki, pak, menadžeri ne žele savjete drugih i misle da traženjem savjeta ispadanju nesposobni, posebno menadžeri starijeg kova. Uspješni menadžeri su sposobni pretpostaviti zdrav razum vlastitom egu i mogu se poslužiti iskustvom svojih prethodnika. Najgore je kad menadžer ne priznaje pogrešku, forsira svoju lošu odluku i svima objašnjava kako je ona zapravo dobra. Nadalje, kod nas se često kreativnost pogrešno poistovjećuje sa snalažljivošću. Po tome su kreativni ljudi oni koji se uvijek snađu, a zapravo uvijek idu preko reda i kreativno zaobilaze osnovne norme ponašanja.

Procvat novih profesija
Danas je ideja, pored informacije, najskuplja roba na tržištu. Od ideje počinje sve, a kreativni suradnici su san svake kompanije. Smatra se da je 21.stoljeće stoljeće menadž-menta, rezervirano za procvat novih profesija koje podrazumijevaju komunikativnost i informiranost. Jedna od njih su i odnosi s javnošću ili public relations. A u poslu PR-a kreativnost je jako uočljiva, jer odnosi s javnošću podrazumijevaju servis stranke. I to u smislu da je PR s jedne strane odgovoran za reputaciju i ugled stranke, a s druge strane za strateški osmišljenu prisutnost u javnosti. U području PR-a, vi ni iz čega možete napraviti nešto, odnosno iz nečega manje atraktivnog izvući maksimum. Tu su kreativnost i originalnost ključni postulati. Romantične marketinške agencije koje su zapošljavale dva-tri kreativca i sekretaricu stvar su prošlosti. Ovo je vrijeme opće globalizacije i timskog rada.

Društvo programiranih robota
Osobe koje većinu života provode obavljajući poslove koji im ne omogućavaju donošenje odluka o tome što će i kako raditi vjerojatno će umrijeti ranije nego osobe koje na poslu imaju više prilika za donošenje odluka, pokazalo je novo istraživanje iz Centra za medicinske znanosti teksaškog sveučilišta u Houstonu. Poslovi koji ne pružaju veliku mogućnost kontrole osobama koje ih obavljaju često su vrlo monotoni. Zato se ljudi prestaju angažirati na poslu. Besmislen posao štetno utječe na zdravlje, a osobe koje obavljaju takav posao sklonije su izlagati svoje zdravlje većem riziku. Sigurno je da svatko može biti kreativan u određenoj mjeri, ovisno o tome razvija li svoju kreativnost ili ne, jer kreativnost nije osobina samo rijetkih pojedinaca. Osoba koja misli da nije kreativna je zapravo osoba koja ne koristi svoje kreativne potencijale. Naposlijetku, kreativnost genetski naslijeđujemo, a međusobno se razlikujemo po njenom intenzitetu. No, poticanje djeteta na razvoj vlastitog stvaralačkog lika oblikuje se konvencijama, pravilima i normama. Tako umjesto da kroz otkrivanje, istraživanje i isprobavanje čovjek razvija svoju ekspresiju, maštu i intelekt, društvo proizvodi pasivne komformiste koji prolaze kroz život kao programirani roboti, koji pak odgajaju buduće generacije da se ponašaju i rade isto ono što i oni sami. Ljudi gube većinu svoje kreativnosti odrastajući. Studije pokazuju kako do 40-e godine ljudi zadržavaju samo 2 % kreativnosti koju su imali kao petogodišnjaci. Rezultat je začarani krug neiskorištenih potencijala "genija" koji zbog raznih sputavanja postaju frustrirani i kronično nezadovoljni, a svoje nezadovljstvo ponajčešće manifestiraju na radnom mjestu.