Kako se „uljepšavaju“ financijski izvještaji?

Razdoblje je godine kada se užurbano se završavaju financijski izvještaji. Financijski izvještaji osnovni su pokazatelji poslovanja i ogledalo svake tvrtke. Brojni su razlozi Zbog kojih želimo da naši izvještaji izgledaju što bolje, da iskažemo što manju zaduženost, što veću likvidnost itd.

Financijski izvještaji služe kao podloga za ostvarivanje pozitivnih odnosa sa kreditorima, dobavljačima, kupcima, vlasnicima, dioničarima, javnosti, ali i mogućnosti isplate bonusa i drugih nagrada kao udjela u postignutim rezultatima. Kao rezultat toga često smo svjedoci da mnoge tvrtke pribjegavaju optimizaciji financijskih izvještaja.

Etika računovođa
Tada se postavlja pitanje gdje je granica optimizacije te koje knjigovodstvene promjene može izdržati tvrtka, a da to nema posljedica za tvrtku i njenu okolinu.

U srži svake poslovne aktivnosti je stvaranje nove vrijednost, širi svoju ponude proizvoda i usluga, razvoj, želja za uspjehom. U ostvarivanju tih ciljeva mnogi prijeđu granice zakona, ali i granice dobre poslovne prakse. Tu stupaju na scenu računovođe i revizori tu bi trebali biti stručni autoriteti koji takve stvari neće dopustiti. Jedna od ključni radnih postavki računovođa i revizora je upravo radna etika koja im nalaže da nikada ne smiju biti svjesno povezani sa iskazivanjem netočnih računovodstvenih informacija.

Naslavni primjeri
U praksi smo nažalost svjedoci da to nije uvijek tako. Sjetimo se samo što se dogodilo tvrtkama „Enron“, “Polly Peck“, “Maxwell“, “Parmalat“ i mnogim drugima koje su se preko noći urušile kao „kule od karata“ ostavljajući za sobom nesagledive posljedice za zaposlene, investitore, ali i zajednicu u cjelini..

Tvrtka „Parmalat“ izvela je pogrešno prikazivanje financijskih rezultata koristeći se fiktivnim prodajama i na taj način prikazivala prihod koji stvarno ne postoji, a s druge strane problematični zajmovi prikazivani su kao dionički kapital. Kreditori su u ovom slučaju direktno oštećeni za iznos od najmanje 5 milijardi dolara (jedan od važnijih kreditora bio je i „Bank of America“). „Enron“ je također koristio nekoliko različitih trikova za falsificiranje financijskih izvještaja kao npr.: u pridruženim kompanijama su akumulirani dugovi koji nisu konsolidirani; posudbe od pridruženih kompanija prikazivane su kao prihodi; zamjena aktive prikazana je kao prodaju imovine. Nažalost sve ove tvrtke uspješno su prošle i revidiranje financijskih izvještaja.

Čega se treba paziti – 7 računovodstvenih grijeha

Zanimljivo je pogledati nekoliko najčešćih prijevara koje se koriste za „uljepšavanje“ financijskih izvještaja su:

1. prijevremeno knjiženje prihoda – u slučaju kada usluga još nije završena, kada roba još nije prodana ili kada se prihodi priznaju bez obzira što je naplata odmah u početku posla krajnje nesigurna.

2. knjiženje prihoda koji ne postoji – povrat više uplaćene svote od strane dobavljača kao prihod; lažni predračuni; knjiženje prihoda kod zamjene slične imovine

3. povećanje prihoda uz korištenje zarada iz prošlosti – povećanje prihoda prodajom podcijenjene imovine; povećanje bruto dobitka kroz otpis dugova; namjerno propuštanje zasebnog iskazivanja izvanrednih dobitaka ili gubitaka od redovnog prihoda i na taj način modificiranje realne slike poslovanja; pri analizi financijskih izvještaja vrlo je važno razlikovati prihod iz redovnog poslovanja i izvanredni prihod (npr. prodaja dugotrajne imovine). I u Hrvatskoj smo imali primjere tvrtki koje uslijed pritiska javnosti gubitka u poslovanju ubrzano prodaju imovinu i nakon toga iskazuju dobit iz poslovanja.

4. prijenos sadašnjih troškova u kasnije razdoblje – pogrešno utvrđivanje troškova (utvrđivanje troškova robe u maloprodaji, manipulacije maržom), neobjektivno usporene stope amortizacije, propust otpisa imovine male vrijednosti

5. propuštanje knjiženja obveza – knjiženje prihoda umjesto obveza kada je primljen novac (npr. primljen predujam na žiro-račun knjižen kao prihod umjesto kao obveza za primljeni predujam), manipulacije iskazivanjem obveza prema dobavljačima kako dug bi bio zabilježen u knjigama

6. prijenos sadašnjih prihoda u kasnije razdoblje – prodaja robe ili usluga, a fakturiranje istih u slijedećem obračunskom razdoblju; stvaranje skrivenih pričuva

7. prebacivanje budućih troškova u sadašnje razdoblje

Uz spomenute najčešće metode manipulacije financijskim izvještajima u praksi nailazimo i na niz drugih trikova koje je ponekad vrlo teško otkriti budući ih stručnjaci vješto skrivaju iza računovodstvenih načela i standarda. Kao rezultat neugodnih iskustava posljednjih godina izražen je trend u svijetu da su vjerovnici i ulagači počeli ulagati mnogo više pažnje i opreza pri raznim analizama koje obavljaju u svakodnevnom poslovanju. Sigurnost, pouzdanost i kvaliteta financijskog izvještavanja nužna su pretpostavka zdravog funkcioniranja tržišne ekonomije i temelj bez kojeg kapital ne može biti efikasno alociran.