Moćni biznismen koji 'nema pojma' što je biznis

'Ti si ili super heroj ili super zločinac', rekao je prije nekoliko dana poznati američki televizijski voditelj Stephen Colbert svojem gostu u studiju, poduzetniku Elonu Musku. Colbert se svojim šaljivim komentarom nadovezao na Muskovu ideju prema kojoj bi se planet Mars za kolonizaciju mogao pripremiti aktiviranjem velikog broja nuklearnih bombi.

Iako, naravno, tek obična zamisao, sama činjenica da Elon Musk naseljavanje Marsa gleda kao nešto relativno izvedivo i kao nešto o čemu danas nije prerano početi razmišljati, puno govori o tom nesvakodnevnom biznismenu. Musk je u razgovoru s Colbertom svoju iznimnu poslovnu karijeru komentirao jednostavnom rečenicom da pokušava 'raditi korisne stvari'.

Bogatiji od Abramoviča i Murdocha

Svjetska povijest poznaje sasvim dovoljno karizmatičnih poduzetnika. Za razliku od često tihih bogataša koji se skrivaju od očiju javnosti, u poslovnom svijetu nije nedostajalo ni onih koji su svojim ponašanjem, izjavama, a posebno potezima izazivali snažne reakcije. Dovoljno je samo ovih dana pogledati na američku političku scenu gdje se Donald Trump, u želji da skupi dovoljno podrške za predsjedničku kandidaturu, ne srami kontroverznim izjavama isprovocirati svoje neistomišljenike. Možemo podsjetiti i na legendarnog osnivača Applea Stevea Jobsa kojeg su nerijetko proglašavali guruom digitalnog doba, a za kojeg je također bilo poznato da se gotovo diktatorski odnosi prema svojim podređenima. Ili ukazati na Britanca Richarda Bransona, osnivača Virgin grupe, koji se nikad nije ustručavao ismijavati običaje strogog poslovnog svijeta.

Elona Muska, ipak, nešto razlikuje od spomenutih. Kao prvo, u odnosu na njih, relativno je mlad. Pravi odjeci osobitosti Jobsa, Trumpa ili Bransona došli su tek kad su ova trojica već bili uspješni biznismeni s vrlo bogatim iskustvom. Musk je ove godine navršio tek 44. No teško da može proći tjedan da se u medijima ne pojavi s nekom novom idejom, najavom ili bombastičnim predviđanjem. Razlog za to leži u njegovoj svestranosti. Teško je naći modernu industriju u kojoj Musk nema svoj interes.

Južnoafrikanac s kanadskim državljanstvom

Rođeni Južnoafrikanac koji je sa 17 godina uzeo kanadsko državljanstvo, a onda s 31 i američko, danas se nalazi među 80 najbogatijih ljudi na svijetu. Časopis Forbes njegovo bogatstvo procjenjuje na čak 13,2 milijarde dolara, što ga na listi stavlja ispred nekih bitno poznatijih milijardera, poput Romana Abramoviča ili Ruperta Murdocha.

Musk je već sa 12 godina za petstotinjak dolara prodao kompjuterski kod za igricu Blastar. Nakon školovanja (na fakultetu je s prijateljima vodio neslužbeni noćni klub) prvi ozbiljniji poslovni poduhvat bila mu je kompanija Zip2 koju je 1995. godine osnovao sa svojim bratom. Tvrtka je razvila softver za novinsku industriju i iako je Musk želio biti glavni izvršni direktor te kompanije, nadzorni odbor mu to nije želio dozvoliti. Na kraju, kad je Compaq za 307 milijuna dolara preuzeo Zip2, Musku je od toga pripalo oko 22 milijuna.

Na prodaji PayPala zaradio 165 milijuna dolara

Dio tog novca iskoristio je da bi 1999. osnovao kompaniju X.com koja se godinu dana kasnije spojila s tvrtkom čiji je jedan od proizvoda bio poznati sustav za novčane transakcije PayPal. Snažan rast korištenja PayPala znatno je povećao vrijednost kompanije, no Muska su u jednom trenutku smijenili s pozicije glavnog direktora zbog sukoba oko vizije daljnjeg razvoja tvrtke. PayPal je krajem 2002. godine prodan internetskoj aukcijskoj kompaniji eBay za 1,5 milijardi dolara, a Musku je od te transakcije pripalo 165 milijuna.

No pravi zamah u poslovnom svijetu tek je uslijedio. Musk je 2001. imao ideju da bi se ruske interkontinentalne rakete, čija je namjena nekad bila lansiranje nuklearnog oružja, moglo koristiti za prijevoz raznih tereta u svemir. Nakon neuspješnih pregovora s Rusima, Musk je 2002. godine osnovao SpaceX, kompaniju za razvoj tehnologija za transport u svemir. Nakon samo 13 godina ta kompanija je danas najpoznatiji privatni proizvođač raketnih motora, a još 2006. je potpisala ugovor s NASA-om o prijevozu tereta na Međunarodnu svemirsku stanicu (ISS).