Američka spisateljica Madeleine L'Engle jednom je zapisala 'ako izgubimo svoje mitove, gubimo mjesto u svemiru'. Kada je riječ o razgovorima za posao, mi tvrdimo suprotno – ako razbijete pokoji mit, povećati ćete šanse za dobivanje mjesta u organizaciji. Donosimo listu najvećih predrasuda vezanih uz intervjue za posao i načine kako se uhvatiti u koštac s njima.
Mit broj 1. Ispitivači su istrenirani za vođenje intervjua. Iako profesionalci zaduženi za ljudske potencijale prolaze ekstenzivne treninge vezane uz tehnike ispitivanja, prosječni linijski rukovoditelj improvizira. Stoga, ponudite specifične odgovore iako su pitanja neodređena, odnosno pripremite dva ili tri konkretna primjera vještina ili iskustava koji najbolje pokazuju zašto ste baš vi najbolji izbor za posao.
Mit broj 2. Ispitivač je pripremljen za intervju. Osoba s kojom se nalazite na razgovoru za posao obično je zatrpana poslom, pod stresom što mora odabrati odgovarajućeg kandidata i - vrlo vjerojatno nije pročitala vaš životopis. Olakšajte joj tako što ćete odmah najvažnijim informacijama odgovoriti na općeniti zahtjev 'recite mi nešto o sebi', a zatim to povezati s radnim mjestom kojem se nadate. Dajte sve odgovore koje poslodavca zanimaju, tako da ne mora smišljati dodatna pitanja.
Mit broj 3. Pristojno je prihvatiti kada vam ponude osvježenje. Ispitivači se obično trude biti uljudni i ponude vam piće, no zapravo se ne žele zamarati time. Stoga, osim ako piće nije nadohvat ruke – zahvalite i pristojno odbijte. Primjerice, stručnjak za upravljanje karijerom David Couper jednom je intervjuirao kandidatkinju koja je rekla da želi šalicu čaja te je u konačnici pola vremena predviđenog za razgovor potrošio na potragu za vrećicom čaja, grijanje vode i slično. Naravno, situacija najčešće nije tako 'dramatična', no treba imati na umu da kofein može imati i neke druge neželjene posljedice poput potrebe za prekidanjem razgovora kako biste otišli na zahod.
Mit broj 4. Postoji točno određeni, 'ispravni' odgovor na svako postavljeno pitanje. Ponekad je način kojim pristupate pronalaženju odgovora mnogo važniji od samog odgovora na pitanje. Ako vam prezentiraju hipotetički problem i upitaju vas kako biste ga riješili, pokušajte ga usporediti sa situacijom iz prošlosti i objasnite kako ste tada postupili.
Mit broj 5. Ispitivači očekuju da im odmah predate kontakt informacije o osobama koje su vam pisale preporuke. Ne nudite podatke sve dok ih ispitivač ne zatraži, a čak i onda pokušajte isposlovati odgodu tako što ćete mu ponuditi da ćete poslati informacije E-mailom za dan ili dva. Najmanje su dva argumenta zbog kojih ne biste trebali žuriti. Kao prvo, kandidati često ne znaju koje bi bile najbolje preporuke za određeni posao sve do samoga kraja intervjua. Primjerice, ako tijekom razgovora saznate da je ispitivaču najvažniji timski rad, trebate odabrati nekoga tko može atestirati vaše vještine upravo u tom području. Drugo, dodatno vrijeme za 'dotjerivanje' preporuka kako biste emfazirali one dijelove koji bi vam mogli biti od najveće pomoći ne može biti na odmet.
Mit broj 6. Odgovori bi uvijek trebali biti sažeti i precizni. Istraživanje prije razgovora za posao doista se isplati – što više znate o tvrtki i radnom mjestu, moći ćete bolje obrazložiti zašto ste baš vi idealan odabir za posao. Nemojte štedjeti na riječima, olakšati ćete ispitivaču tako što neće morati smišljati dodatna pitanja. Korisna je i informacija da su neka istraživanja pokazala da u najuspješnijim razgovorima za posao kandidati pričaju oko dvije trećine vremena.
Mit broj 7. Kada vas upitaju kako se vidite za pet godina, trebate pokazati silnu ambiciju. Zapravo, trebate biti oprezni i što širim odgovorom 'pokriti' sve varijante. Poslodavci u pravilu vole poduzetne i ambiciozne, ali ih brinu oni koji postaju nestrpljivi ako ne napreduju dovoljno brzo. Primjer dobrog (čitajte 'dovoljno neodređenog') odgovora je 'voljela/volio bih ostati na ovom radnom mjestu dok god imam priliku učiti i davati svoj doprinos kompaniji'. Također, mogli biste razmisliti o tome da i vi potencijalne poslodavce pitate kako oni vas vide za pet godina. Bit će vam lakše postaviti dijagnozu kakav vas posao očekuje i procijeniti koliko ćete moći napredovati.
Mit broj 8. Ako ste kvalificirani za posao, vaš izgled nije bitan. Brojna su istraživanja (primjerice, ono psihologa Watkinsa i Johnstona 2000. godine) pokazala da fizička privlačnost uvelike utječe na odluku o zapošljavanju. Nemaju svi lice Johnnyja Deppa ili mjere 90-60-90, ali se svakako mogu potruditi da izgledaju zdravo i energično te da ostave dojam samopouzdane osobe. Također, treba imati na umu da je uredska moda još uvijek pretežito klasična, stroga i definirana.
Mit broj 9. Ako vas pozovu na razgovor za posao, radno mjesto nije popunjeno. Netočno. Zapravo, radno mjesto možda nije ni postojalo. Neke tvrtke koriste 'intervjue' kao zamjene za jeftina marketinška istraživanja. Postavljaju pitanja o trenutnom opisu posla i zaduženjima, visini plaće i sličnom, kako bi dobili informacije u svrhu usporedbe s konkurencijom. Isto tako, ako su vas na razgovor pozvali na nečiju zamolbu, možda je u pitanju isključivo pristojnost. Ipak, isplati se otići na svaki razgovor za posao jer možda se pokažete kao idealan kandidat za neko drugo, zaista otvoreno radno mjesto.
Mit broj 10. Najkvalificiranija osoba će dobiti posao. 'U kojem to paralelnom svemiru?', mogli biste konstatirati. No, čak i da živimo u, recimo, Republici Poštenje ili Sjedinjenim Antinepotističkim Državama, besprijekorni životopis ne bi bio jamstvo za dobivanje posla. Važna je – kemija. Kandidat čije osobine dobro izgledaju na papiru nije u prednosti pred onim čija osobnost odgovara potrebama organizacije i koji se nađe na valnoj duljini s ispitivačem. Ako osjetite da ima predrasude oko vašeg stila, upitajte ispitivača da vam opiše idealnog kandidata za posao i tada pokušajte objasniti kako se vi uklapate u taj profil. Pomicanje fokusa pozornosti s formalnih kvalifikacija vaša je šansa da dobijete posao.
Petra Dropulić, liderpress.hr