Prijava
Traži
Ponekad je dobro uzeti u obzir još neke pokazatelje, osim provjere znanja i kvocijenta inteligencije, koji mogu pomoći pri izboru novih zaposlenika ili suradnika. Pokazatelji osobnosti daju odgovor na pitanje – je li ono što dobivamo identično s onim što trebamo?
Pokazatelji osobnosti:
1. introvertiranost/ekstrovertiranost
2. emocionalna stabilnost
3. kontrola moći/empatija
4. seksualnost
5. društveno politički stavovi
Peter Shepherd u svome članku nazvanom "Upitnik osobnosti" (Personalitv Questionnaire) objavljenom na web stranici http://www.trans4mind.com/personality/ određuje 5 skupina pokazatelja kojima se može vrlo lako procijeniti osobnost svakog zaposlenika. Ovi pokazatelji daju odgovor na pitanje - je li ono što dobivamo identično s onim što trebamo? Ovaj članak govori koje sve pokazatelje osobnosti možemo uzeti u obzir za rangiranje i uspoređivanje zaposlenika u skladu sa zahtjevima radnog mjesta. Također, može biti od koristi i postojeće zaposlenike podvrgnuti ovom testu kako bismo ih još bolje upoznali.
1. Introvertiranost/ekstrovertiranost
Da bismo dobili ocjenu o introvertiranosti/ ekstrovertiranosti zaposlenika potrebno je promatrati sljedeće pokazatelje: aktivnost, društvenost, sklonost riziku, impulzivnost, ekspresivnost, refleksivnost i odgovornost. Aktivne osobe su obično pune energije, uživaju u raznim fizičkim aktivnostima kao što su naporan rad, vježbanje, te slijede mnoge različite interese. Neaktivne osobe su i fizički neaktivne, letargične, brzo se umaraju, obožavaju izležavanje i teško ujutro ustaju iz kreveta. Društvenost se iskazuje načinom na koji osoba komunicira u društvu. Društvene osobe traže prisustvo drugih osoba, vole društvene funkcije, zabave, plesove i ugodno im je upoznavati nove ljude. Nedruštvene osobe imaju samo nekoliko dobrih prijatelja i većinu stvari rade same. Pomno biraju teme o kojima će razgovarati s drugim ljudima. Nedruštvene osobe ponekad jednostavno smatraju da imaju drugog, pametnijeg posla. Sklonost riziku pokazuje gdje se osoba nalazi na ljestvici između hazardera i ziheraša. Osobe sklone riziku doživljavaju rizik kao začin u njihovom životu dok ziheraši preferiraju familijarnost, sigurnost i stabilnost, iako to ponekad zahtijeva odricanje od dobrog dijela uzbuđenja u njihovom životu. Impulzivnost kao kriterij introvertiranosti/ekstrovertiranosti pokazuje na koji način osoba reagira na iznenadne podražaje. Da li je osoba tada smirena ili uznemirena? Impulzivne osobe djeluju iznenada, žure i prerano donose odluke, dok je neimpulzivna osoba vrlo pažljiva pri donošenju odluka, sistematična, voli imati stvari pod kontrolom. Kao i ostalim introvertiranim osobama, može joj nedostajati spontanosti.
Sto ljudi, sto ćudi
Ekspresivnost otkriva da li osoba lako iznosi svoje ideje, stavove, mišljenja, prijedloge ili inovacije. Ekspresivnost je sposobnost javnog i otvorenog iznošenja širokog raspona emocija - od ljubavi pa do mržnje. Osobe s malim stupnjem ekspresivnosti su često frustrirane i nezamijećene. Refleksivnost govori da li osoba na realan način procjenjuje samu sebe, svoje pogreške i uspjehe. Da li je u stanju iz svoga dosadašnjeg iskustva nešto naučiti? Refleksivnost znači razmišljati i maštati unutar svog vlastitog svijeta. Refleksivne osobe su obično introvertirane, više ih zanima znanje nego njegova praktična primjena. Ponekad imaju problem suočiti se s realnošću i traže utjehu u teoriji ili dogmi. Nizak stupanj refleksivnosti često prati praktičnost i ekstrovertiranost. Odgovornost kazuje koliko osoba ozbiljno shvaća svoj posao. Odgovorne osobe su brižne, pouzdane, vrijedne povjerenja i ozbiljne, dok su neodgovorne nepažljive, neformalne, bezbrižne, nepredvidljive, društveno neodgovorne i često ekstrovertirane. Odgovori na ova pitanja mogu nam dati informaciju kakav je naš zaposlenik na skali od introvertiranosti pa do ekstrovertiranosti, te koliko će mu to pomoći ili smetati na novom radnom mjestu. Većina pisaca i općenito umjetnika su introvertirani, dok je ekstrovertiranost česta kod zanimanja koja zahtijevaju intenzivnu komunikaciju.
Tipična pitanja za prvi kriterij
Tipična pitanja za ovaj kriterij introvertiranost/ekstrovertiranost mogu biti: osjećate li se nemirno dok radite na poslu i kada se događa malo akcije? Izlazite li često van? Uživate li u dugim razdobljima samoće? Pričate li u društvu često viceve? Uživate li u brzoj vožnji? Štedite li? Dolazite li na vrijeme na sastanke? Možete li odluku donijeti brzo? Volite li 'prespavati' svaku važniju odluku? Volite li iznenađenja? Možete li mirno sjediti gledajući uzbudljivu utakmicu ili utrku?
2. Emocionalna stabilnost
Emocionalna stabilnost kao kriterij osobnosti obuhvaća sljedeće pokazatelje: samopouzdanje, sreću, zabrinutost, opsesivnost, nezavisnost, hipohondriju i krivnju. Samopouzdanje je znak emocionalne stabilnosti, te stupanj zadovoljstva sa samim sobom. Nedostatak samopouzdanja ima za posljedicu kompleks manje vrijednosti. Samopouzdanje dolazi s uspješno dovršenim aktivnostima u prošlosti koje demonstriraju kompetentnost, tj. sposobnost stvaranja željenog učinka. Sreća je mjera zadovoljstva vlastitim životom. Veseli entuzijazam je znak emocionalne stabilnosti. Sretnoj osobi je život pun izazova i sličan igri. Dulji period nesreće uzrokuje smanjenu stabilnost, neprijateljstvo, bijes, strah, tugu, probleme, zabrinutost i apatiju. Zabrinutost je pokazatelj koliko je osoba zaokupljena svojim problemima. Zabrinute osobe se vrlo lako uznemire već na prve naznake da bi stvari mogle krenuti nizbrdo. Ujedno, nepotrebno brinu o stvarima koje se mogu, ali niti ne moraju dogoditi, jednostavno rečeno, opsesivnost govori ima li osoba fiks ideje. Opsesivnost je drugi oblik neuroze i može prouzročiti ozbiljnu emocionalnu nestabilnost. Opsesivna osoba je pažljiva, brižna i vrlo disciplinirana, ali može biti dosadna, konzervativna, zaokupljena detaljima i lako uznemirena prljavim, neurednim ili neorganiziranim stvarima. Opsesija može postati kompulzivna, pa životom takve osobe dominiraju čudne misli i navike. Opsesivnim osobama nedostaje spontanosti i zabave.
(Ne)zavisni, hipohondri...
Nezavisnost kao pokazatelj pokazuje koliko bitnih stvari iz svog života osoba sama drži u vlastitim rukama. Stupanj nezavisnosti govori može li se osoba sama usmjeravati ili voli biti od drugih usmjeravana. Nezavisne osobe uživaju u slobodi. Osobe s niskim stupnjem nezavisnosti često slijepo slijede nadređene, ne propitkuju stvarnost, te su podložne autoritetima. Hipohondrija je tendencija izmišljanja bolesnih ili psihosomatskih simptoma bolesti kako bi osoba dobila pažnju i simpatiju okoline, te izbjegla odgovornost. Hipohondri često odlaze liječniku zbog svoje prekomjerne težine, ali istovremeno ne mijenjaju prehrambene navike, ne pridržavaju se propisane dijete niti redovito vježbaju. Nasuprot hipohondriji leži totalna neodgovornost za svoje zdravlje koja je, u biti, još opasnija. Krivnja govori kako na razmišljanje i ponašanje osobe utječe njena prošlost. Krivnja je emocionalna nestabilnost često povezana s kulturnim uvjetima. Roditelji, zajednica ili religija ne bi smjeli u osobi stvarati ovisnost koja je iracionalna, temeljena na strahu, osudi i kazni. Etika i osjećaj za pravdu se ne mogu nasilno ugraditi u osobu. Emocionalna stabilnost je poželjan kriterij kod većine zaposlenika, pogotovo kod zaposlenika čije odluke imaju dalekosežne posljedice. Vrlo je loše imati emocionalno nestabilnog direktora poduzeća, predsjednika države ili zapovjednika nuklearne podmornice.
Tipična pitanja za drugi kriterij
Tipična pitanja vezana uz emocionalnu stabilnost mogu biti: Općenito, da li ste sigurni u sebe? Biste li mnogo toga promijenili na sebi kada biste bili u prilici? Osjećate li se neatraktivnom osobom? Mislite li da je vaša osobnost privlačna suprotnom spolu? Patite li često od usamljenosti? Jeste li entuzijast kada je riječ o budućnosti? Možete li se u slobodno vrijeme lako opustiti? Brinu li vas mnoge stvari vezane uz novac? Jeste li perfekcionist? Ispravljate li često gramatičke pogreške ljudi s kojima govorite?
3. Kontrola moći/empatija
Kontrola moći/empatija kao kriterij osobnosti se sastoji od sljedećih pokazatelja: agresivnost, asertivnost, ambicija, manipulacija, sklonost ka senzacijama, dogmatizam, muževnost/feminiziranost. Agresivnost otkriva na koji način osoba ostvaruje ciljeve, te da li agresiju iskazuje direktno ili indirektno. Koristi li se borbenim ili nasilnim argumentima? Da li svaki put uzvraća udarce? Voli li osoba dominirati situacijom i koliko je zanimaju tuda razmišljanja i emocije? Agresivne osobe smatraju suparnike gubitnicima i budalama, često se brane i ne skrivaju svoje slabosti, a napad im je najbolja obrana. Neagresivna osoba je senzibilna, suosjećajna, izbjegava osobne konflikte i nasilje. Analizira se i (ne) asertivnost, tj. pokazatelj koliko je osoba uspješna u za¬stupanju svojih ideja. Ambicija je također bitna stavka koja govori koliko visoko osoba postavlja svoje ciljeve. Ambiciozne osoba su produktivne i kreativne dok se neambiciozne osobe ne vole uspoređivati s drugima, besciljne su, umorne, apatične. Kontrola moći je svakako bitan kriterij za zaposlenika, pogotovo kod radnih mjesta koja po svojoj definiciji daju veliku količinu moći.
Vrlo je teško naći direktora poduzeća koji je agresivan, asertivan i ambiciozan, a da nije i pomalo sklon manipulaciji, senzacijama, dogmatičan i muževan. Zbog toga pozitivne kriterije kontrole moći valja još više istaći, a negativne što više umanjiti. Jedan od načina za uklanjanje negativnih aspekata kontrole moći u poduzeću je pojačati ulogu nadzornog odbora.
Tipična pitanja za treći pokazatelj
Mislite li da su pacifisti kukavice? Volite li pucati iz puške? Volite li u filmovima gledati scene nasilja? Plaše li vas autoriteti? Oklijevate li pitati stranca za ulicu koju tražite? Je li ljubav važnija od uspjeha? Biste li se voljeli voziti u sportskom automobilu 300km/h? Biste li radije bili mrtav junak ili živi kukavica? Mislite li da postoji samo jedna prava religija? Smatrate li drugačije poglede fascinantnim? Smatrate li cvijeće izuzetno lijepim?
4. Seksualnost
Seksualnost kao kriterij osobnosti obuhvaća seksualnu želju, seksualno zadovoljstvo, seksualnu podređenost i seksualne stereotipe. Postoji opravdano razmišljanje - da li itko ima uopće pravo zadirati u seksualnost zaposlenika.
S jedne strane se sukobljava pravo na privatnost pojedinca, a s druge strane opravdani strah poslodavca da će njegov zaposlenik ozbiljno narušiti ugled sustava. Iz narušavanja ugleda sustava mogu proizići negativne pravne posljedice ne samo za zaposlenika, nego i za cijeli sustav. Zbog toga, također, postoji opravdano mišljenje kako poslodavac treba ponekad ipak biti upoznat da li postoji nešto što će zaposleniku spriječiti korektno obavljanje posla. Vjerujem kako se niti jedan roditelj ne bi protivio istraživanju seksualnih sklonosti svih onih koji će u budućnosti raditi s njihovom djecom: teta u vrtićima, profesora u osnovnim i srednjim školama te na fakultetima, ali i budućih svećenika i zapovjednika u vojsci.
Seksualna želja i seksualno zadovoljstvo obuhvaćaju seksualnu inhibiciju i disfunkciju, sramežljivost, neugodu, gađenje, egzibicionizam, voajerizam, dezinformiranost zbog utjecaja roditelja, prijatelja, medija, religije ili prijašnjeg lošeg iskustva. Ovaj kriterij treba uzeti u obzir samo u specifičnim slučajevima. Složit ćete se da je ispitivanje seksualnih sklonosti kod kandidata za referenta prodaje, tajnicu, osobnog bankara ili radnika za strojem neumjesno i nepotrebno.
Tipična pitanja za četvrti pokazatelj
Da li svaki dan razmišljate o seksu? Da li vam je iznimno važna tjelesna privlačnost? Smatrate li daje seks precijenjen? Osjećate li se nervoznim u blizini suprotnog spola? Da li vam je neugodno govoriti o seksu? Da lije homoseksualizam prirodan? Jeste li za legalizaciju prostitucije?
5. Društveno politički stavovi
Društveno politički stavovi uključuju sljedeće pokazatelje: društvenu osjetljivost, rasizam, vjeru, odnos naspram socijalizma i kapitalizma, liberalizam, reakcionizam i pacifizam. Čitajući poglavlje o društveno možete dobiti dojam kao da su ga napisali Marx i Engels. Društvena osjetljivost otkriva kakav je stav osobe prema siromašnima, bolesnima i nesretnima ali i prema seksualnim slobodama, te slobodi govora. Društveno osjetljive osobe su tolerantne i vjeruju u osobne slobode svakog pojedinca. Često su hedonisti. Rasizam pokazuje da li osoba mrzi ili osjeća antagonizam prema nekoj drugoj rasi, naciji ili vjeri. Rasist se protivi imigrantima i azilantima, zalaže se za segregaciju, vjeruje u superiornost svoje rase, vjere, spola, grupe, nacije ili države. Rasizam je velika smetnja osobi koja mora djelovati u međunarodnom okruženju ili u okruženju ljudi različitih od njega samog. Vjera kao pokazatelj iskazuje koliko je osoba sugestibilna i submisivna. Za očekivati je kako osobe sklone vjeri dobro prihvaćaju autoritete, te kako nisu sklone skepticizmu. Karakterizira ih loša upotreba desne strane mozga, te manjak intuicije.
I kod ovog kriterija postoji problem zalaženja u privatnost pojedinca. No, od budućeg se top menadžera ipak očekuje da na svijet gleda očima poslodavca, da se zalaže za smanjenje poreza, itd.
Tipična pitanja za peti pokazatelj
Biste li legalizirali lake droge? Mislite li da današnjoj djeci nedostaje discipline? Mislite li da je pomoć trećem svijetu bacanje novca? Biste li prihvatili posao u slučaju da vam je nadređeni žena? Postoji li život poslije smrti? Vjerujete li u postojanje globalne zavjere bankara ili krupnog kapitala? Mislite li da u ovoj zemlji najsposobniji dolaze na vrh? Mislite li da trošimo premalo za vojsku? Zalažete li se za smrtnu kaznu?
Zaključak
Navedeno je pet skupina pokazatelja za procjenjivanje osobnosti zaposlenika. Peter Shepherd ih preuzima od prof . Hansa Eysencka (EPQ) i uobličava on-line upitnik. Prof. Eysenck se, nakon Freuda i Piageta, smatra trećim najcitiranijim psihologom na svijetu. Za svog života je napisao 75 knjiga i 700 članaka. Eysenckovi pokazatelji za procjenjivanje osobnosti su: introvertiranost/ekstrovertiranost, emocionalna stabilnost, kontrola moći/empatija, seksualnost i društveno politički stavovi. Procjenjivanje osobnosti zaposlenika je poželjno kako bi utvrdili u kojoj mjeri potencijalni kandidat testirati kako biste ih bolje upoznali. Neki od ovih pokazatelja, npr. seksualnost i, u manjoj mjeri, društveno politički stavovi, su vrlo osjetljivi jer zadiru u osobna prava pojedinaca. Stoga, valja dobro promisliti da li ih treba i u kojoj mjeri uopće koristiti. Korištenje Eysenckovog upitnika osobnosti je vrlo jednostavno: potrebno je otvoriti početnu web stranicu i odgovarati na pitanja smještena unutar pet glavnih skupina pokazatelja i njihovih podskupina. Na kraju svake podskupine nalazi se tablica s bodovanjem i analizom danih odgovora.
Za Croatiabiz.com piše Danilo Popović
