Istraživanje mogućih uzroka lošeg zapošljavanja na površinu je iznijelo sljedeće:
- neprecizna / netočna analiza, pa onda i opis radnog mjesta
- površna analiza sposobnosti potrebnih da bi se posao dobro obavljao
- neadekvatna priprema selekcijskog postupka, osobito očekivanja vezanih uz intervju
- nepoznavanje tehnika postavljanja pitanja
- neprovjeravanje kandidatovih preporuka.
Neke od ovih pogrešaka mogu se smanjiti dobro provedenim intervjuom. Znate li i jednu osobu koja je dobila posao a da prije toga nije obavila intervju? Ukoliko se radi i o malo ozbiljnijem poslu - vjerojatno ne znate. Naime, od svih tehnika koje se u poduzećima koriste za izbor ljudi koji će biti primljeni na posao intervju je sigurno najčešća.
Intervju ne samo da se najčešće koristi nego ima i daleko najveći utjecaj na to koji kandidat će biti primljen. Kandidat koji ostavi loš dojam tokom intervjua vjerojatno neće dobiti posao - bez obzira na svoje kvalifikacije, radno iskustvo ili dobar rezultat na testovima. S druge strane, osoba koja ostavi dobar dojam bit će često puta primljena bez obzira na to što ostali podaci ne govore njoj u prilog.
Sve definicije pojma intervju uključuju susret dvoje ili više ljudi koji imaju neki cilj. Dakako, dobro je da taj cilj bude poznat objema stranama.
U intervjuu o kojem ovdje pišemo i kandidat i intervjuer pokušavaju dobiti određene informacije. Intervjuer želi procijeniti dobre i loše strane kandidata, dok kandidat to isto čini za poduzeće.
Ponekad se termin intervju zamjenjuje neodređenim, no manje prijetećim susretom ili pak sastankom. U današnje se doba susret u živo ponekad nadomješta telefonskom ili čak privatnom televizijskom vezom, a uredski se prostor zamjenjuje drugim, manje formalnim i neutralnim, terenima (restorani, hotelska predvorja, igrališta za tenis ili golf - kad su posrijedi veliki igrači). Ipak, klasični intervju u kojem se kandidat i intervjuer susreću u prostorijama poduzeća ipak je i dalje najčešći.
Intervjuiranje je slično sviranju na klaviru - možete ga do određenog stupnja sami naučiti. Ali ogromna je razlika u majstorstvu, tehnici i nijansama između amatera koji svira po sluhu i koncertnog pijaniste.
Felix Lopez
Cilj intervjua
Intervju nam, uz ostale tehnike i izvore podataka, daje mogućnost da u svojem poduzeću zaposlimo osobu koja će nam, izrazimo se bez suvišnih fraza, na konkretnom radnom mjestu osigurati najveću dobit a pritom će i ona sama biti zadovoljna svojim poslom.
Dakle, cilj mu je:
- Prikupiti podatke o tomu koliko je osoba prikladna za neko radno mjesto (tj. koliko ga je dobro u stanju obavljati, koliko je za to motivirana i - kad se zaposli u kojoj se mjeri s njome može izaći na kraj).
- Dati intervjuiranoj osobi dovoljno podataka kako bi mogla odlučiti hoće li prihvatiti taj posao.
- Stvoriti kod osobe uvjerenje kako je cijela natječajna procedura poštena.
- Ostaviti kod intervjuirane osobe dobar opći dojam o poduzeću - organizaciji. Naime, kao i svaka druga djelatnost poduzeća koja će uključivati kontakte s javnošću i to je prigoda za utjecanje (bilo pozitivno, bilo negativno) na image poduzeća. Osim toga, nikad se ne zna na kakvom se mjestu za koju godinu može zateći kandidat kojeg smo mi odbili i na koji će nas način ogovarati.