Prijava
Traži
Ako službenik ili namještenik ni nakon dva pisana upozorenja ne popravi način rada, moći će biti kažnjen izvanrednim otkazom, predviđa se zakonskim izmjenama.
Državni službenici i namještenici ubuduće će moći dobiti izvanredni otkaz ako poslove neće obavljati stručno, učinkovito i u propisanim rokovima. Predviđa se to izmjenama Zakona o državnim službenicima koje je Vlada u četvrtak poslala u saborsku proceduru.
Nadređeni službenik morat će zaposleniku pismeno ukazati na nepravilnosti u njegovu radu i upozoriti ga na mogućnost izvanrednog otkaza. Ako službenik ili namještenik ni nakon dva pisana upozorenja ne popravi način rada, moći će ga se kazniti izvanrednim otkazom. Time se želi efikasnije obračunati s neradnicima u državnoj upravi, koji po sadašnjem zakonu otkaz mogu dobiti samo ako dvije uzastopne godine njihov rad bude ocijenjen negativnom ocjenom. Ocjenjivanje bi se ubuduće osim na službenike primjenjivalo i na državne namještenike, ali za otkaz će biti dovoljna negativna ocjena za rad u jednoj godini.
Ministar uprave Davorin Mlakar rekao je da do sada nijedan službenik nije dobio otkaz zbog negativne ocjene u dvije godine, dok mogućnost izvanrednog otkaza po sadašnjem zakonu ne postoji.
Kako bi se povećala mobilnost državnih službenika, zakonskim izmjenama omogućuje se njihov premještaj na drugo mjesto u trajanju do najdulje godinu dana, dok je po sadašnjem zakonu rok šest mjeseci. Službenika se neće moći premjestiti bez njegove suglasnosti u drugo mjesto ako je ono udaljeno više od 30 kilometara od mjesta stanovanja, ako ima više od 20 godina radnog staža i ako bi se premještajem bitno pogoršale njegove obiteljske prilike.
Vlada je predložila i Zakon o Registru zaposlenih u javnom sektoru koji će biti uveden 31. ožujka. Zakon regulira uporabu osobnih podataka iz Registra, u koji će prvi put na jednom mjestu biti objedinjeni svi državni i javni službenici kojih ima od 230.000 do 240.000. Registar će voditi Ministarstvo uprave, no u tehničkom smislu vodit će ga Financijska agencija (Fina).
Vlada je predložila i novi Zakon o jamstvenom fondu za poticaj gospodarskom razvitku, koji će biti vrijedan milijardu kuna, čime se ponovo u funkciju stavlja model B. Zakonom će država putem HBOR-a preuzeti pokriće dijela rizika novih kreditnih plasmana banaka, a prihvatljivi će biti dugoročni investicijski projekti. Poduzetnicima se omogućuje dobivanje sredstava za investicije - najveći mogući iznos koji će moći dobiti bit će 30 posto od vrijednosti investicije, a najviše do 50 milijuna kuna. Taj novac poduzetnicima će koristiti kao vlastito učešće ili kolaterala za dobivanje kredita od banaka. Novim zakonom o posebnom porezu na kavi zbog prilagodbe s EU-om smanjit će se trošarine za prženu kavu s 12 na šest kuna za kilogram, ali se one više neće obračunavati samo pri uvozu, nego i u trenutku puštanja proizvoda na tržište. Za sirovu kavu trošarina ostaje u visini od pet kuna za kilogram, no, kako je pojasnila ministrica financija Martina Dalić, izmjene neće imati značajnije učinke na prihode proračuna.
Vlada je usvojila i Operativni program razvoja prerade drva i proizvodnje namještaja od 2011. do 2014., kojim se za taj sektor planiraju subvencije od 284,5 milijuna kuna.
Vlada je Saboru poslala i konačan prijedlog Zakona o zadrugama kojim se pojednostavljuje način osnivanja zadruga, te se povećava broj osnivača s troje na sedmero. U Hrvatskoj trenutačno ima više od 2600 zadruga, u njima je zaposleno oko 4330 osoba, zadrugara ima oko 25.500.
