Žene pravo na mirovinu stječu pet godina ranije, pa ostvaruju manje osobnih bodova.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku za 2008. godinu, žene su u prosjeku primale oko 12 posto manju bruto plaću od muškaraca, a u nekim djelatnostima, kao na primjer bankarskom sektoru i osiguranju te sustavu zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, čak 27 posto manje. No prema podacima Državnog zavoda za statistiku za 2009. godinu, prosječna 'ženska' mirovina čak je 23 posto manja od prosječne mirovine koju primaju muškarci!
Tako je prosječna mirovina isplaćena u prosincu 2009. godine iznosila 2386 kuna, muškarci su u prosjeku primali 2715 kuna, a žene tek 2099 kuna mirovine. Razlog tomu je činjenica da žene pravo na mirovinu stječu pet godina ranije. Naime, u starosnu mirovinu mogu sa 60, a muškarci sa 65 godina, s tim da u oba slučaja treba imati najmanje 15 godina staža, dok u prijevremenu mirovinu mogu sa 55 i 30 godina staža, u odnosu na muškarce koji to pravo mogu iskoristiti tek sa 60 godina, uz uvjet da imaju najmanje 35 godina staža. To se održava i u praksi. Tako je, na primjer, približno polovica umirovljenika u Hrvatskoj ostvarila pravo na starosnu mirovinu, iza čega stoje 32 godine i nešto manje od dva mjeseca rada. No muškarci su u prosjeku odradili oko dvije godine više od prosjeka, a žene 29 godina i sedam mjeseci. Tako žene ostvaruju manje osobnih bodova na temelju kojih se mirovina računa, pa je i njen iznos u prosjeku još manji u odnosu na razliku koja proizlazi iz razlike plaće.
Inače, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, starosne mirovine žena u prosjeku su devet posto manje od 'muških', obiteljske samo tri posto, a invalidske mirovine umirovljenica čak su 35,5 posto manje u odnosu na invalidske mirovine muških korisnika. Upravo zbog toga stručnjaci procjenjuju da bi se ženama moglo 'isplatiti' povećanje dobne granice za odlazak u mirovinu, odnosno njihovo izjednačavanje u uvjetima za umirovljenje s muškarcima.