Budući da je ovogodišnja tema Summita bila demografska kriza prvi predavač bio je ugledni demograf prof. dr. Stjepan Šterc (PMF) koji je istaknuo sljedeće: „Premda je demografija posljednje vrijeme vrlo zastupljena tema, političke garniture iz godine u godinu ne poduzimaju apsolutno ništa da spriječe nadolazeću kataklizmu. Riječ je o tome da se emigracijom radno sposobnog stanovništva uz prirodni odljev zapravo smanjuje nezaposlenost, što je podatak kojim se svi vole pohvaliti.“
Uz Šterca, zanimljiva su predavanja održali i ekonomski analitičar Velimir Šonje (Arhivanalitika) te Dražen Nikolić(Founders Institute) koji su govorili nužnosti prilagodbe na demografske promjene te o ekonomskim potencijalima 50+ generacije. O mladima u poduzetništvu govorili su Vedrana Jelušić Kašić (EBRD), Frane Šesnić (Razvojna agencija) i Saša Jurković (Posao.hr) dok je o primjerima iz prakse Projekta 50+ govorila Marina Musulin (Pliva). Međunarodni ton HR Summitu dala je Ann-Kristin Adolfsson (Saab) koja je govorila o naporima koje ta međunarodna korporacija poduzima po pitanju uključivanja žene u poslovanje te naročito menadžment tvrtke, ali i poticanje demografske raznolikosti zaposlenika općenito.
Saša Jurković, organizator i idejni začetnik HR Summita istaknuo je sljedeće: „Iznimno sam zadovoljan dosadašnjim tijekom HR Summita te se nadam da ćemo i ove godine izrečenim porukama postići odjek u HR zajednici, ali i javnosti općenito budući da je ove godine tema bila demografska kriza koja se tiče i poslodavaca i zaposlenika, dakle društva u cjelini“.
Na zanimljivoj panel diskusiji koju je moderirao Velimir Šonje svoj pogled na demografsku krizu i njezin utjecaj na tržište rada i gospodarski rast dali su demograf prof. dr. Stjepan Šterc (PMF), Nataša Novaković (HUP), državna tajnica u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava Katarina Ivanković Knežević, Davorko Vidović (HGK) te veleposlanik Kraljevine Švedske u Hrvatskoj Lars Schmidt. Zaključak s kojim su se svi panelisti složili je da Hrvatska s obzirom na stanje na tržištu rada u sljedećih nekoliko godina više neće imati radne kapacitete da prati trenutnu stopu rasta gospodarstva od 3 posto. Mjere kojim će se stanje popraviti uključujući uvoz radne snage te prekvalifikaciju dugotrajno nezaposlenih nužne su kako bi se stvorili preduvjeti za daljnji gospodarski rast.