Prijava
Traži
U razdoblju od 2001. do 2019. godine, čak pet županija ostalo je bez više od petine stanovnika
Novac koji će u idućim godinama pristizati iz europskih fondova, nadaju se u Vladi, trebao bi popraviti i narušenu demografsku sliku zemlje. Kako je nedavno kazala ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Nataša Tramišak, usmjeravat će se u manje razvijene dijelove zemlje "kako bi se popravio standard građana i prekinulo iseljavanje u inozemstvo".
U protekla dva desetljeća, barem prema službenim podacima, Hrvatska je ostala bez oko 235 tisuća stanovnika. Čak pet županija, pokazuju podaci DZS-a o kretanju stanovništva u razdoblju od 2001. do 2019. godine, ostalo je bez više od petine stanovnika, a najviše Vukovarsko-srijemska (39 544) i Sisačko-moslavačka (43 598).
Tom snažnom trendu depopulacije šest županija ipak se uspjelo othrvati, a najuspješnija u tome pokazala se Zadarska. U njoj je 2019. godine živjelo 168 213 ljudi, što je 13 506 ili 8,7 posto više nego 2001. godine.
Premda Zagreb i Istra slove kao jedini dijelovi Hrvatske koji odstupaju u pozitivnom smislu, kada je riječ o demografiji, dobro se drže još dvije dalmatinske županije, Splitsko-dalmatinska i Dubrovačka.
Izuzetak je Šibensko-kninska županija, koja je od 2000. godine ostala bez desetine stanovništva, uglavnom u kninskom području.
Članak je u skraćenom izdanju prenesen s portala novac.hr
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
