OŠTRE KAZNE NAPUNILE BI DRŽAVNU KASU

70.000 zaposlenih radi bez plaće

Prema neslužbenim podacima, u Hrvatskoj čak 70 tisuća zaposlenih radnika nije primilo jednu ili više plaća. Ta je brojka možda i veća jer na razini ovlaštenih državnih institucija točne procjene o broju radnika koje to pogađa nema, pa je tako nemoguće doznati ni koliko je takvih radnika na području Istre.

S druge strane, Zakon o minimalnoj plaći jasno kaže da pravo na minimalnu plaću imaju svi radnici koji rade te da su "za nadzor zakonitosti, pravilnosti i pravodobnosti obračuna, prijava i uplata proračunskih prihoda nadležne Financijska policija i Porezna uprava". Isti zakon veli da će se novčanom kaznom u iznosu od 60 do 100 tisuća kuna kazniti poslodavac, pravna osoba ako u propisanim rokovima radniku ne isplati minimalnu plaću ili pak da će kazne od sedam do 10 tisuća kuna biti za poslodavca, fizičku osobu i odgovornu osobu u pravnoj osobi.

Velikima se tolerira, a malima kazne
Uzme li se podatak da u Hrvatskoj trenutno radi čak 70 tisuća neplaćenih radnika i pomnožimo li tu brojku sa 100 tisuća kuna maksimalne kazne koju propisuje zakon, lako je izračunati da bi se na osnovu novčanih sankcija u državni proračun moglo sliti čak sedam milijardi kuna! Ispada da se država tog novca svjesno odriče jer, čak i da nije nužno kazneno goniti tvrtke koje ne isplaćuju plaće, dovoljno je samo napraviti izlist uplata i pogledati koje se to tvrtke ne drže slova zakona i nisu isplatile plaću na vrijeme.

Drugim riječima, da su institucije radile svoj posao, u proračunu bi bilo čak sedam milijardi kuna prihoda po osnovi kazni za prekršaje poslodavcima koji u propisanim rokovima radniku nisu isplatili minimalnu plaću. S time se slaže i predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) Mladen Novosel koji očekuje da će Vlada u srijedu napokon donijeti nekakav model i prihvatiti prijedlog sindikalnih središnjica. Dodajmo da je i sama premijerka Kosor na zadnjem sastanku GSV-a taj datum odredila kao rok za rješavanje ovog gorućeg problema.

- Slažem se da se proračun mogao puniti na temelju kazni koje su visoke, ali što to znači za poslodavca koji godinama posluje s blokiranim računom od nekoliko milijuna kuna, a istovremeno mu temeljni kapital iznosi 20 tisuća kuna. Znači, blokada mu je 10, 12 ili više milijuna kuna iako posluje preko raznoraznih drugih računa. Dakle, sve je to ovih godina bilo moguće, a Porezna uprava je po sili zakona odavno mogla za svaku tvrtku koja nije podmirila poreznu obavezu oko uplate poreza i doprinosa predložiti stečajni postupak. Međutim, to je igra velikih i malih igrača jer na malima se to primjenjivalo, a velikima se to godinama tolerira. Sjetimo se samo kada je Pevec otišao u stečaj koji su to bili enormni neplaćeni iznosi. Pitanje je zašto ta ista Porezna uprava i Ministarstvo financija nisu odavno prije reagirali i napravili nešto kada je trebalo, veli Novosel.

Poslodavce goniti i kazneno
Napominje da Vlada treba regulirati da se poslodavcima onemogući osnivanje novih tvrtki ako po prethodnoj imaju neizvršenih obaveza, kako prema uplatama poreza, doprinosa i dobavljačima, tako i prema isplatama plaća radnicima. Tvrdi da nisu rijetki slučajevi egzistiranja jednog dioničkog društva s nizom d.o.o.-a gdje direktor tog društva, kada vidi da ga radnici planiraju tužiti jer se sudskim putem žele izboriti za novac koji su zaradili, jednostavno otvori stečajni postupak iz kojeg se izvuče bez ogrebotina, a nedugo nakon toga pod istim imenom i prezimenom pojavljuje se kao osnivač novog društva.