Migracija može teći u oba smjera. No iz Hrvatske se za sada izvozi radna snaga, a tek u posljednje vrijeme razgovara se i o uvozu radnika
U nedostatku mladih radnika, hrvatske se tvrtke i institucije sve više okreću starijoj populaciji! Brojke su neumoljive i pokazuju da je u proteklih deset godina Hrvatska izgubila oko 127 tisuća mladih ljudi u dobi do 29 godina, što odgovara broju stanovnika grada kao što je Rijeka. Takvo smanjenje broja mladih ljudi prelilo se i na tržište rada, odnosno dobnu strukturu zaposlenih radnika. U deset godina broj zaposlenih u Hrvatskoj smanjio se za 122.419 osoba, mjereno brojem osiguranika prijavljenih u mirovinska osiguranja.
Većina tog gubitka odnosi se na skupinu najmlađih radnika do 29 godina, kojih je na kraju 2017. godine bilo zaposleno 104 tisuće manje nego što ih je radilo 2007. godine. Preostali manjak nalazi se u sljedećoj dobnoj skupini od 30 do 34 godine. Nakon što je hrvatsko gospodarstvo izašlo iz recesije, prije četiri godine, ukupan broj osiguranika povećao se za 95 tisuća, na približno 1,45 milijuna osoba. No, Darko Oračić, analitičar Zavoda za zapošljavanje podsjeća da se broj zaposlenih u dobnoj skupini od 25 do 34 godine i dalje smanjuje.
– Vjerojatno je u velikoj mjeri riječ o posljedici iseljavanja. Budući da opseg iseljavanja i obilježja iseljenika nisu poznata, teško je ocijeniti njegov utjecaj na gospodarstvo, a još teže prognozirati taj utjecaj u budućnosti. Iskustva drugih zemalja, primjerice Irske, pokazuju da migracija može teći u oba smjera. Vjerujem da poticajna investicijska politika može rezultirati zadržavanjem mlađih ljudi u zemlji, odnosno njihovim povratkom iz inozemstva – kaže Oračić. Hrvatska je zasad dominantno izvoznik radne snage, a tek u zadnje vrijeme razgovara se i o uvozu radnika.
Hrvatska je krajem 2007. godine imala 365 tisuća zaposlenih radnika koji su bili mlađi od 29 godina, te se u deset godina broj zaposlenih mladih ljudi te dobi smanjio za 104 tisuće, na svega 261 tisuću. Manjak mladih među zaposlenima posljedica je smanjenja broja mladih u cijeloj populaciji. Prije deset godina Hrvatska je imala 827 tisuća mladih u dobi od 15 do 29 godina, a prema služenoj procjeni Državnog zavoda za statistiku, danas se broj mladih te dobi spustio na svega 699 tisuća. Ljudi te dobi predstavljaju srce i dušu svake države, i njihov se gubitak u tako kratkom roku ne može ničim nadoknaditi! Svaka tvrtka i institucija koja ostane bez energije i entuzijazma mladih osuđena je na životarenje i stagnaciju. Demograf s Ekonomskog fakulteta Zagreb Ivan Čipin ističe da je broj zaposlenih mladih u dobi do 29 godina smanjio za 28 posto.
Cijeli članak pročitajte na portalu vecernji.hr