Alili: Korupcija je krađa, otimačina i veliki grijeh s velikim posljedicama za obitelj i čitavo društvo

Korupcija je krađa, otimačina i veliki grijeh s velikim posljedicama i za obitelj, djecu i čitavo društvo. Mi to kažemo ‘haram’ (nedozvoljeno), suprotno ‘halalu’ (dozvoljeno), dakle nedozvoljeno je hraniti djecu s takvim imetkom koji nije stečen. U tome je Islam puno oštriji. A odgovor kako vratiti etičnost u javnost, u sve dijelove društva, je u odgoju.

Zapostavljen je odgoj, više obrazujemo u informiranju i znanju, a manje u odgoju djece, a ona su naša kopija. Obitelj daje glavnu odgojnu komponentu, a potom škole, mediji i društvo u cjelini. Zapravo trebamo odgajati čovjeka da bude društveno odgovoran, a to je moralan čovjek. On promovira ono što je pozitivno, a ne ono što je negativno. Isto tako, i o etičnom poslovanju, na primjer o dugu Kur’an izričito govori, i to tako da mu je posvećena cijela jedna stranica. Često govorim o tome, o dugu, i na sprovodu (dženazi) kada ispraćamo našeg vjernika. To je strogi haram, odnosno zabranjeno je ostati nekome dužan. Uvijek pitamo na pogrebu ako je imao neki dug, hoće li mu oprostiti. Ako neće, onda obitelj vraća taj dug. Jer to (dug) ne prestaje ni smrću po islamskom učenju i to itekako spada u etičnost poslovanja i života, istaknuo je u ekskluzivnom razgovoru za PoslovniFM hafiz Aziz Alili, glavni imam Medžlisa Islamskog centra u Zagrebu, prvi hafiz u jednoj nemuslimanskoj zemlji, i to u Hrvatskoj.

Posao: učenje Kur’ana.

‘Utječem se Bogu od prokletog šejtana, u ime Boga milostivog samilosnog. Bog poziva ljude u kuću spasa mira i upućuje koga hoće na pravi put.’. To su bile riječi iz jednog kur’anskog ajeta koje je u studiju prvog poslovnog radija PoslovniFM učio na samom početku razgovora Alili.

Urednik podcasta Ekumena i etika u poslovanju Augustin Bašić upitao je sugovornika o značenju pojma hafiz, zapravo što je hafiz?

– Riječ hafiz je arapska, protumačio je, a znači memoriranje i znanje napamet cijelog Kur’ana koji ima 600 stranica. A cilj hafiza nije samo naučiti Kur’an napamet, nego ga čuvati i štovati do svoje smrti, pa od toga se izvodi Kura hafiz – čuvar Kur’ana. A postaje se hafiz vježbanjem već u djetinjstvu do prije puberteta i arapska poslovica kaže da je rano učenje Kur’ana kao klesanje u kamen koji ostaje… pojasnio je Alili.

Dometnuo je kako Kur’an dolazi od arapske riječi, odnosno glagola, kara – znači učiti, i čitati, dakle knjiga se čita. Ona je prva objava čovječanstvu. On je u središtu islamskog učenja i prvi izvor šerijatskoga prava. On je u središtu islamske teofanije, tj. u središtu teološke islamske misli i znanosti. Kao takav, u središtu je islamskoga ahlaka, odnosno morala, povijesti i metapovijesti i sve ono što je vezano uz Islam. I kada nešto tražimo, kada treba zauzeti neki stav, onda gledamo imamo li to u Kur’anu, tj je li to u skladu s Kur’anom. Ako toga nema u Kur’anu, onda tražimo u Poslanikovim izrekama, pojasnio je Alili.

– U Hrvatskoj nema prepreka u javnom štovanju i klanjanju, ljudi se dogovaraju sa svojim poslodavcima koji uglavnom imaju razumijevanja, posebno za Džuma namaz, središnji muslimanski dan u kojemu se petkom vjernici klanjaju u džamijama. A ove dnevne molitve, vjernici najčešće obavljaju individualno, u stanovima, kućama, s obiteljima, na putu i slično, istaknuo je Alili.

Efendija Alili ugodan je sugovornik, poznavalac islamske teološke misli, odnosno islamske vjere kao religije mira, nasuprot nasilju, osoba dijaloga, mira i pomirenja među svim vjerama i ljudima. S hafizom Alilijem razgovarali smo o važnosti hafiza u islamskoj religiji, o etičnosti življenja i moralu, o korupciji, o položaju nacionalne albanske manjine u RH te o međureligijskom dijalogu koji relaksira društvene i međunacionalne napetosti na ovim i širim prostorima jugoistočne Europe i o uzavrelom stanju na Bliskom Istoku. Cjelovit podcast poslušajte u nastavku na podcast platformama Mixcloud i Spotify, u streamu prvog poslovnog radija na www.poslovnifm.com ili preuzmite za kasnije slušanje kad god želite.

Kao pripadnika nacionalne manjine Albanaca u RH porijeklom iz Sjeverne Makedonije, hafiza Alilija pitali smo koliko su Albanci integrirani u ovdašnje društvo, kao i drugi muslimani kao što su Bošnjaci, Hrvati islamske vjere i slični. Kakav zauzimaju društveni položaj?

Za nas iz Sjeverne Makedonije, dok smo studirali, nekako je Zagreb bio malo slobodniji grad, moglo se malo slobodnije govoriti. Dakle, zajednica muslimana, pogotovo bošnjačka i oni Hrvati s islamskom vjerom, imali su značajnu ulogu u hrvatskom društvu. To ističu i državni dužnosnici i ovdje i u svijetu. Od nekih imena spomenut ću Sulejmana Mašovića, profesora na Pravnom fakultetu, doktora Smajlagića, zatim Osmana Muftića, ministra znanosti u demokratskoj Hrvatskoj. Imamo značajnu skupinu liječnika, doktora medicine albanskog porijekla, ponajviše u Zagrebu koji doprinose afirmaciji naše manjine. U novije doba imamo skupinu romske muslimanske zajednice koji se školuju. Značajan doprinos islamska zajednica dala je u obrani hrvatske države devedesetih, najviše po postotku stanovništva, što je nama čast istaknuti. I tako smo pokazali svoju integriranost u ovo društvo. Inače, manjinske vjerske zajednice imaju i grade svoj identitet slobodno i primjer su u Europskoj uniji, naglasio je.

Efendija Alili vjeruje da bi u Sjevernoj Makedoniji kao i Kosovu, tamošnje vjerske zajednice, islamska, katolička crkva i Srpska pravoslavna crkva mogle i trebale imati važnu ulogu u promoviranju dijaloga, međureligijskog dijaloga, dakle suživota jer su ove religije upućene na univerzalne vrijednosti koje su zajedničke svima. I Reis-ulema u Sjevernoj Makedoniji i muftija na Kosovu nove su i svježe duhovne snage koje žele dignuti razinu međuvjerskih odnosa na višu razinu kao što je to u Hrvatskoj, pojasnio je.

Poglavar katoličke crkve, papa Franjo, iako ponekad neshvaćen u svojoj Crkvi, u islamskom svijetu jako je štovan. Njegovi posjeti u islamske zemlje i, primjerice, u Kairo gdje je potpisao deklaraciju ‘svi smo mi braća’ s kairskim islamskim teologom Al Tayipom, veliki je korak u približavanju i pomirenju među kršćanima i muslimanima i drugima. Prema Kur’anu stoji da smo svi mi sinovi Ademovi, tj. Adamovi. A svi smo i grešnici, a najbolji su oni grešnici koji se pokaju. Ne mogu zamisliti kako čovjek padne ispod ljudskog dostojanstva, odnosno na zvjersko ponašanje, zapitao se Alili.

Zanimalo nas je još nekoliko crtica života efendije Alilija koji je rođen u Sjevernoj Makedoniji. Vrlo je zanimljiv njegov životni i profesionalni put.

Moj rodni kraj je Lipkovo, područje između Kumanova i Skopja, tradicionalna muslimanska sredina, poznata u svijetu po broju hafiza. Kao desetogodišnjak došao sam u Sarajevo gdje sam završio medresu u Gazi Husrev begovoj džamiji. Potom sam završio i Fakultet islamskih znanosti. Uz profesora akademika Enesa Karića upoznao sam brojne profesore koji su nas učili o univerzalnim vrijednostima svijeta i to je na mene ostavilo duboki trag. Godine 1993. dolazim u Zagreb, nakon što sam izišao iz Sarajeva da bih se natjecao na svjetskom natjecanju učača Kur’ana u Maleziji gdje sam predstavljao BiH. Nažalost, pri povratku nisam mogao natrag u Sarajevo zbog ratnih djelovanja, pa su mi muftija Ševko Omerbašić i glavni imam Mustafa Cerić (koji je postao vrhovni poglavar islamske zajednice u Sarajevu) predložili da ostanem Imam u zagrebačkom islamskom centru. Tada je počela s radom i medresa, srednja teološka škola i eto ona danas obilježava tri desetljeća rada. Potom sam se oženio s Lamijom, koja je također magistrica islamske teologije i vjeroučiteljica u javnim školama i u medresi. Poznata je i kao sukomentatorica bajramskih prijenosa na HRT-u. Imamo četvero djece, a jedan sin je također hafiz koji radi u Ljubljani u tamošnjem islamskom centru.

(Lamija Alili bila je prva islamska žena u Hrvatskoj koja je javno i stručno komentirala bajramske blagdane ali i druge teme, npr. žensko pitanje u islamu, a njezini nastupi imali su veliki odjek u javnosti, op.ur.).

I tako sam ostao u Zagrebu, a posljednjih godina postao sam i glavni imam zagrebačke džamije.

I danas kao Kura Hafiz putujem u islamske zemlje, kao što su Malezija i Katar, gdje nastupam i zastupam Hrvatsku kao učač ali i u povjerenstvu tih natjecanja i u ovdje u džamiji organiziramo međunarodno takmičenje učača Kur’ana, što Hrvatsku čini jedinstvenom u svijetu – kao nemuslimansku zemlju i na to smo jako ponosni, s nemalim zadovoljstvom reći će Alili.

Dijalog naravno nema alternativu. Treba govoriti iz srca otvoreno kako bi život u BiH bio kvalitetan i normalan, zbog čega tamošnje zajednice imaju veliku odgovornost, odgovorio je Alili te se nadovezao i na tragično aktualno stanje na Bliskom Istoku.

– Ono što je žalosno, taj sukob događa se pred očima čitavoga svijeta. Kažem da se umjesto svetog Džihada mora dogodit sveti Mir. Žalosno je da je na tom području živjelo 99 posto božjih poslanika a da ima toliko mržnje i nasilja. Zato bi trebalo zaokrenuti ploču u drugome smjeru i pravcu, tj,. sve poduzimati za mir. To što se tamo događa je nedostojno za ljudski rod i dirljiv je za sve ljude. Taj sukob traje dugo i nema nikakvoga opravdanja u činjenju zla, poručio je Alili na kraju razgovora za PoslovniFM.

poslovni.FM

Nastao kao izraz želje da se dobre priče i događanja, kao i uspjesi poduzetnika predstave širom krugu ljudi, posebno i zato što u današnjim mainstream medijima gospodarstvo i poduzetništvo ne dobivaju količinu prostora koja bi bila u skladu s njihovom snagom i značenjem, na hrvatskom medijskom tržištu pokrenut je PRVI POSLOVNI RADIO koji će sve svoje aktivnosti usmjeravati i provoditi pod brendom poslovniFM.

W: poslovnifm.com