Analitičari: 2011. bi trebala biti godina službenog izlaska Hrvatske iz recesije

Konačni podaci Državnog zavoda za statistiku potvrdili su realan pad bruto domaćeg proizvoda u drugom tromjesečju od 2,5 posto u odnosu na isto tromjesečje prošle godine.

Promatrajući sastavnice BDP-a, nije bilo većih iznenađenja pa je padu BDP-a najviše pridonio pad osobne potrošnje (kao najveće komponente) i investicija, stoji u analizi Raiffeisen Consultinga. Najveći pad zabilježen je kod investicija u fiksni kapital koje su pale 13,4 posto, a analitičare još više zabrinjava intenzitet pada te činjenica da je u baznom razdoblju ostvaren visok pad od 12,7 posto. Takva kretanja prema njihovom mišljenju posljedica su smanjenja investicijske aktivnosti države pod pritiskom smanjenja potrošnje, dok istovremeno naznaka o početku investicijskog ciklusa u privatnom sektoru još uvijek nema.

"Štoviše, podaci u građevinarstvu za drugo tromjesečje pokazuju nastavak dvoznamenkastih stopa pada pa je promatrajući bruto dodanu vrijednost građevinarstvo zabilježilo pad od 16,8 posto. Potrošnja kućanstava nastavila je padati, ali sporijom dinamikom nego prethodnih mjeseci, čemu je zasigurno pridonijela i visoka prošlogodišnja baza (s obzirom da je u drugom tromjesečju 2009. godine potrošnja kućanstava pala 9,4 posto)", navode iz Raiffeisena.

Osobna potrošnja u drugom je tromjesečju ove godine bila niza za 2,5 posto u odnosu na isto tromjesečje lani. Na pad osobne potrošnje upućivao je pad trgovine na malo od 4,4 posto potaknut još uvijek razmjerno visokom razinom potrošačkog pesimizma, nepovoljnim kretanjima na tržištu rada s obzirom da je nezaposlenost porasla u odnosu na drugo tromjesečje 2009., padom realnih plaća i raspoloživog dohotka te naposljetku razmjerno lošom turističkom predsezonom.

Potrošnja države četvrto je uzastopno tromjesečje zabilježila godišnji pad, i to 1,8 posto. Jedina sastavnica BDP-a koja je zabilježila rast u drugom tromjesečju bio je izvoz roba i usluga, koji je nakon prvog tromjesečja i u drugom zabilježio godišnji rast, i to od 7 posto. Uz nastavak pada uvoza (-4,2 posto) to svakako ima pozitivan utjecaj na neto izvoz.

Analitičari smatraju da bi treće tromjesečje konačno bi moglo donijeti pozitivnu, ali blagu godišnju stopu rasta. Pozitivan utjecaj na osobnu potrošnju imat ce glavna turistička sezona koja obično pridonese rastu trgovine na malo. Iako će se vjerojatno robni uvoz približiti razinama iz trećeg tromjesečja prošle godine, rast izvoza bi još uvijek trebao biti znatno snažniji što će i dalje pozitivno djelovati na BDP.

S druge strane, rast će ograničavati slaba investicijska aktivnost te nastavak pada potrošnje države. U trećem tromjesečju stopa rasta BDP-a mogla bi iznositi oko 0,5 posto. "U zadnjem tromjesečju ne vidimo osnovu za značajniji oporavak gospodarstva obzirom na ponovno intenziviranje negativnih trendova na tržištu rada, slabu kreditnu aktivnost banaka, niske investicije te očekivano usporavanje rasta eurozone", ističu Raiffeisenovi analitičari.

Stoga za cijelu godinu očekuju pad od 1,5 posto. Godina 2011. trebala bi biti godina službenog izlaska hrvatskog gospodarstva iz recesije uz blagu stopu rasta (oko 1,5 posto) pri čemu bi povoljna kretanja trebala biti izraženija u drugoj polovici godine. U srednjoročnom razdoblju održiv gospodarski razvoj i dostizanje predkriznih stopa rasta podrazumijevat će konačno provođenje strukturnih reformi.