Analitičari: Proizvodnja pada jer nameti i nezaposlenost smanjuju potrošnju

Slabost domaće potrošnje i spori oporavak inozemne potražnje ne omogućuju snažniji oporavak industrije u Hrvatskoj, pa se procjenjuje da je industrijska proizvodnja pala i u studenome, već 14. mjesec zaredom, ali po nižoj stopi nego mjesec dana prije.

Danas će Državni zavod za statistiku objaviti izvješće o industrijskoj proizvodnji u studenome. U listopadu je proizvodnja pala za 8,6 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, što predstavlja ublažavanje pada u odnosu na prethodni mjesec, a analitičari očekuju i daljnje usporavanje pada.

Šest anketiranih analitičara procjenjuje da je u studenome industrijska proizvodnja pala u rasponu od 6 do 8 posto. U prosjeku, očekuju slabljenje proizvodnje za 7,2 posto.

Kao razloge ublažavanja pada proizvodnje, analitičari navode polagani oporavak inozemne potražnje, djelomično obnavljanje zaliha, nižu prošlogodišnju bazu, s obzirom da je u istom lanjskom mjesecu proizvodnja pala za 3,5 posto, te činjenicu da je proizvodnja energije relativno stabilna.

Da je proizvodnja energije stabilna, pokazuje podatak da je u listopadu u energetskom sektoru zabilježen rast proizvodnje od 4,8 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, s obzirom da je počela sezona grijanja.

Upravo je jačanje energetskog sektora ublažilo pad industrijske proizvodnje u listopadu jer su sve ostale kategorije u tom mjesecu zabilježile manju proizvodnju na godišnjoj razini, što je posljedica smanjenja potrošnje i investicijske aktivnosti.

Osim smanjene domaće potražnje, pad industrijske proizvodnje u studenome mogao bi biti veći i zbog toga što je u 11. mjesecu ove godine bio jedan radni dan manje u odnosu na isti lanjski mjesec.

"Do kraja ove i u prvoj polovici iduće godine nepovoljan utjecaj na kretanje industrijske proizvodnje dolazit će od slabljenja domaće potrošnje, što je posljedice smanjenja raspoloživog dohotka kućanstava zbog povećanja fiskalnih nameta i nezaposlenosti, ali i zbog očekivanog smanjenja javne potrošnje", navodi jedan od analitičara u anketi.

S druge strane, pozitivan utjecaj mogla bi imati povoljna kretanja na inozemnim tržištima, odnosno oporavak gospodarstava eurozone, što će se pozitivno odraziti i na potražnju za proizvodima iz zemalja "Nove Europe".

U prvih deset ovogodišnjih mjeseci industrijska proizvodnja u Hrvatskoj smanjena je za 9,6 posto u usporedbi s istim razdobljem lani.

Najveći pad u 2009. zabilježen je u siječnju, kada je iznosio 14,1 posto na godišnjoj razini, a najmanji u ožujku, kada je industrijska proizvodnja pala za 6,6 posto.