Prijava
Traži
Dojam o velikoj potražnji za radnom snagom, sudeći prema posljednjim pokazateljima Ekonomskog instituta, sasvim je pogrešan jer posljednji podaci govore da je ona čak smanjena.
U svibnju i lipnju pao je OVI indeks koji mjeri online oglase slobodnih radnih mjesta. Tako je broj oglasa u prvoj polovici godine, unatoč povećanju u prva četiri mjeseca, objašnjava Ekonomski institut, “manji za 0,8 posto, što upućuje na blago smanjenje potražnje za radom”.
Takav razvoj događaja malo je u koliziji s procjenom Ekonomskog instituta od prije tri tjedna, kada je njihov indeks CEIZ predvidio rast BDP-a u drugom kvartalu od čak 4,7 posto. No, Institut sada zaključuje kako informacije o potražnji za radom, koje su im dostupne za čitavo drugo tromjesečje, “sugeriraju da je ubrzanje ekonomskog rasta prema kraju tromjesečja ipak malo posustalo, što znači da bi i stopa rasta BDP-a mogla biti nešto niža od najavljene”.
Maloprodaja
A da se Ekonomski institut malo zaletio sa svojim optimističnim procjenama ekonomskog rasta, govore i drugi, pouzdaniji ekonomski pokazatelji, poput industrijske proizvodnje i prometa u trgovinama.
Industrijska proizvodnja u svibnju je pala na mjesečnoj razini (1,7 posto) i usporila na godišnjoj: povećana je tek 0,2 posto, dok je rast u travnju iznosio tri posto. Među razlozima za slabije proizvodne rezultate su pad u sektorima koksa i rafiniranih naftnih proizvoda (71,4 posto), brodogradnje (38,3 posto), strojeva i uređaja (19,5 posto), te proizvodnje pića (16,8 posto).
“Navedena kretanja ukazuju na to da i u nadolazećim mjesecima možemo očekivati blago usporavanje rasta obujma industrijske proizvodnje”, smatra Zrinka Živković-Matijević, glavna analitičarka RBA. Ekonomiju će i dalje vući djelatnosti koji su vezane uz trgovinu, turizam i investicije. Kada je, pak, riječ o trgovini, neočekivano, i ona je u svibnju zakazala, štoviše, neugodno je iznenadila tržište. Podaci DZS-a su pokazali da je maloprodaja u svibnju realno pala 4,9 posto u odnosu na travanj, dok je na godišnjoj razini minus iznosio dva posto. To je prvi pad od rujna 2014. godine, a dogodio se unatoč tome što su ankete ukazivale na visoku razinu potrošačkog optimizma. Iako nije posve jasno zašto, taj vjerojatno privremeni zastoj pripisuje se slabijoj potrošnji turista.
Cijeli članak dostupan na: novac.jutarnji.hr
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
