Bez beneficiranog staža zanimanja kojih više nema, nova ga dobivaju

Jedna od zahtjevnih i stresnih profesija o kojoj bi se, očekuje ministar, ponovno mogla povesti rasprava o tome treba li joj priznati pravo na beneficirati radni staž, jest novinarska profesija.

Zanimanje poput rudara, ložača parnih lokomotiva ili radnika na visokim pećima, kojih u Hrvatskoj više nema, od iduće godine će se brisati s popisa zanimanja koja ostvaruju pravo na beneficirani radni staž, no zato će se nekim drugim zanimanjima na tržištu to pravo priznati, najavljuje ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić.

Jedna od zahtjevnih i stresnih profesija o kojoj bi se, očekuje ministar, ponovno mogla povesti rasprava o tome treba li joj priznati pravo na beneficirati radni staž, jest novinarska profesija.

Ministarstvo rada i mirovinskog sustava priprema, naime, novi zakon o stažu s povećanim trajanjem tj. beneficiranom radnom stažu, koji bi trebao biti donesen na jesen i stupiti na snagu 1. siječnja iduće godine. U tijeku su analize unutar sustava, a očekuje se da će idući mjesec biti osnovana radna skupina sastavljena od stručnjaka i predstavnika socijalnih partnera koja će raditi na tekstu novog zakona.

U Hrvatskoj trenutno pravo na beneficirani radni staž imaju 84 zanimanja, odnosno 82.000 zaposlenih, čije mirovine državu godišnje koštaju oko 600 milijuna kuna. To pravo dodjeljuje se profesijama koje rade u otežanim uvjetima kako bi ih se izjednačilo u stjecanju prava na mirovinu s ostalim radnicima.

Ministar Mrsić izjavio je za Hinu kako se novim zakonom želi uvesti red i transparentnost u sustav beneficiranog radnog staža, koji je desetljećima nepromijenjen i zastario.

Osim što će se neka zanimanja brisati, kod nekih u brodograđevnoj industriji, kao na primjer kod radnika koji rade na poslovima pjeskarenja, pa i kod zanimanja snimatelja i kamermana provest će se procjena opravdanosti primjene staža s povećanim trajanjem. „Za sva takva zanimanja, kao i za druga zanimanja očekujemo prijedloge, a o svemu ćemo pitati struku i razmotriti je li potrebno da im se odobri beneficirani radni staž“, kaže Mrsić.

Najveću skupinu zaposlenih s beneficiranim radnim stažom čine zaposleni u vojsci i policiji, njih oko 34 tisuće, čije će se mirovine, najavljuje ministar, financirati iz posebnog fonda u sklopu sustava međugeneracijske solidarnosti. Novac će se uplaćivati iz državnog proračuna, neovisno o sredstvima koja se uplaćuju iz doprinosa za mirovinsko osiguranje.

Prvi korak k tome, podsjeća Mrsić, bio je prebacivanje pripadnika vojske i policije iz drugog mirovinskog stupa u prvi jer se pokazalo da oni zbog kratkog razdoblja mirovinske štednje u drugom stupu ne mogu ostvariti finanicijsku korist. U proteklih deset godina, a i ubuduće, djelatne vojne osobe, policajci i osobe s ovlaštenjima odlazit će u mirovinu po posebnom zakonu koji im pruža povoljnije mogućnosti umirovljenja.

S obzirom da je riječ o osobama koje pravo na mirovinu stječu u relativno mladim godinama života, omogućit će se da ukoliko žele mogu nastaviti raditi neke druge poslove koji nisu u sustavu beneficiranog staža.

Ostatak vijesti pročitajte ovdje.