PROBLEMI GRAĐEVINARA

Bez posla u Njemačkoj bi moglo ostati više od 4.000 Hrvata

U Njemačkoj već desetljećima rade brojne hrvatske tvrtke. Prema pravilima međudržavnog sporazuma, imaju oko četiri tisuće hrvatskih radnika u građevini, brodogradilištima, industrijskim postrojenjima. To su tvrtke koje su se dokazale na vrlo zahtjevnom tržištu i zaslužne su za dobar glas koji naši gospodarstvenici uživaju u Njemačkoj.

Godišnje zarade 100 milijuna eura
'Odradili su se značajni projekti, ostvarili bitni kontakti i sakupile sjajne reference. Ali Hrvatska ne prepoznaje značaj tog posla', mišljenje je Tončija Vanjka, predsjednika upravnog odbora INGRA-deta, koji ističe da se godišnje isplaćuje više od 100 milijuna eura neto plaća hrvatskim radnicima koji već desetljećima imaju isti motiv odlaska na rad u inozemstvo – borbu za egzistenciju, bolju zaradu i prehranjivanje obitelji.

Hrvatske tvrtke posluju po detašmanu, posebnom obliku poslovne suradnje među tvrtkama jedne države koje, na osnovu ugovora, s tvrtkama druge države izvode radove u toj državi. Unatoč velikom broju provedenih projekata, Vanjak kaže da se često pri promatranju i zauzimanju stava o poslovanju preko detašmana zanemaruje činjenica da većina ostvarenih prihoda završi u Hrvatskoj. 'Ovdje je riječ o 4.000 'malih investitora' koji putem teško ostvarenih primanja gotovo 100 milijuna eura svake godine 'investiraju' u Hrvatsku, u svoje obitelji, njihove potrebe, život', komentirao je Vanjak.

Hrvatska s ograničenjima
Hrvatska treba, kaže Vanjak, poslovanje detašmanom prepoznati kao važnu gospodarsku kariku za Hrvatsku, te kao platformu s koje će moći nadograditi i proširiti kontakte i ući u još značajnije pothvate u Njemačkoj.Ako se prema detašmanu ne zauzme stav kao prema svakom drugom investitoru te se ne zauzme za ukidanje mjera ograničenja, takav način rada će nestati, što će dovesti do nekonkurentnosti hrvatskih tvrtki. 'Kroz desetljeća smo dokazali da se brzo prilagođavamo na sve promjene i turbulencije tržišta, ali u ovom slučaju bez pomoći i političkog dijaloga na najvišoj razini, mi gospodarstvenici sami ne možemo učiniti ništa više od davno pokrenute inicijative za olakšanje ili ukidanje ograničenja hrvatskih građevinara i hrvatskih tvrtki u Njemačkoj, odmah po ulasku u EU', kaže Vanjak i uspoređuje europsko tržište unazad desetak godina, kad je u EU istovremeno ušlo sedam zemalja za koje su prijelazne mjere vrijedile sedam godina, s ulaskom Hrvatske u EU. Sada će Hrvatska biti jedina članica s ograničenjima u zapošljavanju ljudi jer hrvatske tvrtke dobivaju tzv. prijelazne mjere u radu na maksimalno dvije godine s produžetkom od tri, pa opet na dvije godine.

Te tzv. prijelazne mjere znače zadržavanje komplicirane procedure odobravanja ugovora izdavanja radnih dozvola, ograničavanje rada unutar odobrenog kontingenta, zabranjivanje rada na određenim područjima Njemačke, te tzv. kvotiranje investitora, pravila kojima ne može ugovarati izvođenje radova s hrvatskim tvrtkama izvan odobrene kvote vezane uz broj zaposlenih. Zadržavanje ovih mjera investitore će okrenuti prema hrvatskoj konkurenciji. Te prijelazne mjere neće spriječiti dolazak novih hrvatskih građevinara u Njemačku jer to regulira samo tržište, već će uzrokovati odlazak postojećih.

'Ako bi prijelazne mjere dijelom ostale, ukidanje kvote kod investitora i izdavanje radne dozvole za cijelu Njemačku bez sadašnjih ograničenja uz projekt omogućilo bi nam da makar zadržimo dosadašnje kapacitete', kaže Vanjak. 'Ako Hrvatska odmah ne reagira i ne inicira razgovore na najvišoj razini, izgubit ćemo mjesto na tržištu na kojem smo desetljećima traženi i na kojem su hrvatske tvrtke utkale svoj veliki doprinos u izgradnji Njemačke.

Hrvatska treba, kaže Vanjak, poslovanje detašmanom prepoznati kao važnu gospodarsku kariku za Hrvatsku, te kao platformu s koje će moći nadograditi i proširiti kontakte i ući u još značajnije pothvate u Njemačkoj. Hrvatske građevinske tvrtke na čelu s Ingrom, Viaduktom i Tehnikom iz Zagreba su prve koje su još od 60-ih godina prisutne na njemačkom tržištu. Vanjak je mišljenja da ako se ne dogodi politički dijalog njemačke i hrvatske strane, s koje mora doći inicijativa, te bi, ako se ne postigne dogovor, u Njemačkoj moglo ostati bez posla 4.000 ljudi.

Oko ove problematike, kaže Vanjak, upoznat je i Klaus Peter Willsch zastupnik njemačkog Bundestaga, kao i hrvatsko Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, HZZO koji je nadležan za izdavanje polica osiguranja, inozemno zdravstveno i doprinose i Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, čiji će se čelnici sastati idući tjedan u Ministarstvu s predstavnicima INGRA-deta kako bi razgovarali o ovoj problematici.