Dobra je to vijest i za Hrvatske poljoprivrednike, jer otvara mogućnosti uzgoja manjih količina visokokvalitetnih ekoloških proizvoda, koje će EU u budućnosti sigurno pojačano subvencionirati.
Organski uzgoj je sustav proizvodnje hrane koji promiče minimalno ili nikakvu upotrebu pesticida, umjetnih gnojiva ili ostalih aditiva. Cilj je proizvodnja koja podržava prirodne cikluse obradivog tla.
49,8 milijardi eura godišnje za poljoprivrednike!
Počeci zajedničkog poljoprivrednog tržišta EU sežu s kraja pedesetih godina. Tješnjim vezama zemalja članica, iskristalizirao se CAP (Common Agricultural Policy) koji raspolaže s gotovo 50 posto cjelokupnog budžeta EU (primjera radi, 2006 48 posto ili 49,8 milijardi eura).
Najveći dio sredstava ide upravo za subvencije poljoprivrednicima, te ova priča time, osim ekologije i održivog razvoja, dobiva i segment unosnog biznisa koji će ulaskom u EU sigurno zaživjeti i u Hrvatskoj.
Organski uzgoj u EU kao ideja prihvaćen je 1991. godine „Prvom EU regulativom o organskom uzgoju.“ Od tada se tržište se senzibilira prema novom načinu proizvednje hrane, a proizvodnja samim time dobiva sve veći zamašnjak. 2004. godne EU je donjela „akcijski plan“ o organskom uzgoju koji regulira standarde i povećava efikasnost organske proizvodnje.
Organski uzgoj kao tržišna niša
Organska proizvodnja trenutno uzima oko 2 posto tržišta hrane EU, a otprilike isti postotak farmera odlučio se na ovakav način uzgoja. Do sada EU nije postavila nikakve kvote niti gornje granice koliko ovakve proizvodnje zadovoljava tržište Starog kontinenta.
Kao profitabilna tržišna niša organski uzgoj se čini odličnom prilikom za domaće poljoprivrednike koji nemaju mogućnost okrupljavanja posjeda kao mađarski, poljski ili francuski farmeri. Kao priči o održivom razvoju i ekologiji, te Hrvatskoj kao zemlji koja bi takvu proizvodnju trebala staviti u fokus strategija razvoja, čekamo rasplet i nadamo se happy end.
preuzeto sa www.profitiraj.hr