Prijava
Traži
Tri reprezentativne sindikalne središnjice povodom mjera Vlade RH za ublažavanje ekonomskih i socijalnih posljedica pandemije COVID-19 dali su obavjest i upozorenje za javnost.
Uočene malverzacije već sada
Neki poduzetnici uzimaju sredstva od Države za radnike koje su već otpustili. Neki poduzetnici isplaćuju samo plaću koju primaju od Države iako su u mogućnosti plaćati punu plaću. Neki poduzetnici potporu koju isplaćuje Država dijele između sebe i radnika. Neki poduzetnici uzimaju sredstva od Države i za radnike na dugom bolovanju. Neki poduzetnici vrše pritisak na radnike da potpišu dodatak ugovora o radu kojim će ugovoriti plaću u visini one koju daje Država ili kojim će im se smanjiti broj radnih sati na 8 tjedno, kako bi ostatak potpore mogli zadržati iako se radniku realno radno vrijeme ne skraćuje. Neki poduzetnici zastrašuju radnike kako ne smiju dati otkaz jer će im morati vratiti iznos potpora, piše Večernji list. Neki poduzetnici mole poslovne partnere da odgode naplatu svojih faktura kako bi imali pad prihoda dovoljan za primitak državne potpore. Neki poduzetnici osnivaju nove tvrtke koje će preuzeti prihode kako bi dosadašnja tvrtka mogla primiti državnu potporu. Invencija i kreacija dijela naših poduzetnika kako izigrati namjere i propise puno je veća nego što to možemo zamisliti.
Mehanizmi i institucije liberalne demokracije pretpostavljaju nepovjerenje. Stoga je čudno i iluzorno javno pozivanje poduzetnika od strane Vlade RH da ne zloupotrebe povjerenje oko uredne upotrebe primljenih sredstava. Država ne smije varati svoje građane, ali ne smije nikome niti iskazivati povjerenje bez efikasnog nadzora, kada se radi o sredstvima poreznih obveznika. Kod nas država postupa obrnuto.
Darivanje ili posudba
Bez povrata sredstava i bez adekvatnog nadzora nad opravdanošću dodijeljenog, Vlada RH omogućuje bogaćenje i pogoduje jednoj društvenoj skupini, temeljem njihova statusa, a ne društvene opravdanosti.
Bespovratna sredstva prihvatljiva su samo za male poduzetnike i to na konkretnim troškovima (neplaćanje režija, najam prostora, potpora plaćama i tome slično), kao i za plaće radnika onih poslodavaca koji su zatvoreni odlukom nadležnog tijela i koji zbog toga ne ostvaraju nikakav prihod. Za ostale tek onda ako se pokaže da će kriza trajati znatno dulje od očekivanog.
Samo neka se 10% sredstava nezakonito i nesvrhovito odlije u privatne džepove, bit će to gubitak veći od 6 milijardi kuna. Država u primjeni ovih mjera nije razlikovala one koji imaju zalihe i koji bi radnicima mogli plaćati plaću još neko vrijeme, od onih koji su poslovali na rubu rentabilnosti.
Izvor: Večernji list
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
